Izjava Bakira Izetbegovića da je rat u BiH imao elemente građanskog rata izazvala je burne reakcije bošnjačkih stranaka, iako je teško ignorisati činjenicu da su u sukobu učestvovali pripadnici tri konstitutivna naroda koji su živjeli u Bosni i Hercegovini.
Srbi, Muslimani odnosno Bošnjaci i Hrvati imali su svoje političke strukture i oružane formacije i međusobno su ratovali za teritoriju i političke ciljeve. I sam ICTY rat opisuje kao sukob koji je prerastao u krvavu borbu tri strane.
Zato tvrdnja da rat nije imao građansku komponentu teško može izdržati ozbiljnu raspravu. Činjenica da je postojalo miješanje i direktno učešće susjednih država daje sukobu i međunarodnu dimenziju, ali ne briše činjenicu da su se međusobno sukobljavali i građani same BiH. ICTY je u pojedinim predmetima upravo zbog uloge Beograda i Zagreba određene dijelove sukoba pravno kvalifikovao kao međunarodne.
Izetbegović je rekao da su odnosi među narodima bili razoreni „kroz građanski rat“ i rat koji je dobijao elemente građanskog rata, nakon čega su NiP i SDP optužili lidera SDA za relativizovanje agresije i „prekrajanje historije“.
Međutim, priznanje građanske komponente rata ne znači negiranje ratnih zločina niti međunarodnog uticaja. Ono znači prihvatanje činjenice da rat u BiH nije bio jednostavan sukob dvije države, nego složen rat u kojem su se međusobno sukobila tri naroda i njihove vojske.
Upravo zato je reakcija na Izetbegovićevu izjavu pokazala koliko je izraz „građanski rat“ i više od tri decenije kasnije ostao politički tabu u Sarajevu.
