SAD i Njemačka ponovo su na najvišem nivou, tokom oproštajne posjete Angele Merkel, njemačke savezne kancelarke, Džou Bajdenu, američkom predsjedniku, u Vašingtonu, govorili o zapadnom Balkanu.
Na svakom dosadašnjem sastanku dvoje lidera, uključujući i tokom pozdravnog telefonskog poziva Merkelove Bajdenu nakon njegove pobjede na američkim izborima, naš region je bio tema razgovora i uvijek se našao na agendi među temama poput Kine, Rusije, Ukrajine, Irana ili Južne Amerike, što govori koliko je zapadni Balkan postao ponovo jedno od važnijih svjetskih geopolitičkih pitanja.
Bajden je na pres-konferenciji s Merkelovom u četvrtak veče po našem vremenu u Bijeloj kući o našem regionu govorio u kontekstu borbe protiv korupcije i lažnog populizma.
“Ujedinjeni smo u nastojanju da se suprotstavimo eroziji demokratije, korupciji, lažnom populizmu kod članica EU i onih koji su kandidati za članstvo i svuda gdje se to dešava. Oboje smo saglasni koliko je važno integrisati zapadni Balkan u evropske institucije i očuvati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine”, rekao je Bajden.
Proteklih dana smo imali priliku razgovarati s nekoliko upućenih sagovornika, koji su nam dali još nekoliko važnih detalja zbog čega je zapadni Balkan postao toliko važno pitanje za Berlin i Vašington. Pored uticaja Kine i Rusije, o čemu smo već govorili, jedan sagovornik nam je objasnio da su Bajden i tradicionalni američki spoljnopolitički establišment iskazali velike simpatije Merkelovoj, koja je na kocku stavila njemačku ekonomiju kada je Donald Tramp, dok je bio američki predsjednik, indirektno zaprijetio da će uvesti sankcije ako Njemačka odbije da potpiše direktni trgovinski sporazum sa SAD, čime bi bila ugrožena ne samo EU, već i tradicionalna tržišna ekonomija na kojoj počiva moderni svijet.
“Tramp je od Merkelove 11 puta tokom njene prve posjete nakon njegovog izbora tražio direktni trgovinski sporazum i Merkelova ga je 11 puta odbila i uputila da o trgovinskom sporazumu mora pregovarati s Briselom. Bajden i ljudi oko njega su ovaj njen stav cijenili i obećali podršku ako na američkim izborima pobijedi demokratska administracija”, rekao nam je sagovornik, koji je blizak američkom spoljnopolitičkom establišmentu. S obzirom na to da je dobila “kredit” kod nove administracije, Merkelova je još prije Bajdenove pobjede tražila da Amerika evropsko susjedstvo, koje uključuje zapadni Balkan, prepusti Evropi, a kako smo već i pisali, Bajden je na to pristao uz uslov da Njemačka zadrži oštar stav prema Rusiji i ne pristane na aneksiju Krima, nakon čega se rodila ideja o novom njemačkom visokom predstavniku u BiH, i, u širem kontekstu, američka podrška za “mini-Šengen”, što je inicijativa koju je Njemačka inicirala kroz Berlinski proces.
Tokom pres-konferencije u Vašingtonu Merkelova nije spomenula zapadni Balkan, ali je bila vidno potresena elementarnom katastrofom u Njemačkoj, zbog čega nije puno ni govorila.
Merkelova je, kako smo saznali, o ruskoj podršci Kristijanu Šmitu razgovarala i s Vladimirom Putinom, ruskim predsjednikom, koji ju je, kako saznajemo, uputio da o tome razgovara sa Sergejom Lavrovim, ruskim ministrom spoljnih poslova.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže da se posvećenost Amerike i Njemačke zapadnom Balkanu ogleda i kroz američku podršku Šmitu, ali i kroz najavu da bi Amerika mogla sankcionisati korumpirane političare u regionu.
“Objavljen je i izvještaj Stejt departmenta koji je korupciju označio najvećom pošasti, a istovremeno uperio prst u pravosuđe, koje je pod političkim uticajem i koje je označeno kao jedna od najslabijih karika u društvima zapadnog Balkana, posebno u BiH”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.
Naglasila je da su društva u ovom zemljama u eroziji i da im, bez pomoći sa strane, prijeti propadanje.
“Njemačka je zajedno s Velikom Britanijom najavila kazne, to jest sankcije za korumpirane politike i pojedince, što je ovdje prošlo prilično nezapaženo. Ova briga iz Vašingtona govori da su namjere ovih zemalja ozbiljnije nego što se neki nadaju”, zaključila je ona.
