Bivši visoki predstavnik Valentin Incko imao je punih 12 godina da se pozabavi pitanjima i problemima unutar BiH, a koji se tiču i bezbjednosti i terorizma, ali to nikada nije učinio, jer mu je bilo daleko važnije da kreira krize i bude u službi bošnjačkih političkih elita.

Kaže ovo za “Glas Srpske” član Komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH, Dušanka Majkić, komentarišući Inckova upozorenja iznesena u intervjuu za “El Pais”.

Analizirajući političke neprilike u BiH, bivši visoki predstavnik je za jedan od najčitanijih španskih listova istakao, a pored već poznatih optužbi na račun Srpske, kako je BiH dugo vremena bila izostavljena sa liste prioriteta zapadnih zemalja, te da je to neophodno promijeniti. Naveo je da posljednja dva njemačka ministra spoljnih poslova nikada nisu posjetili BiH, te konstatovao da evropska bezbjednost počinje na Balkanu, a što se, kako je pojasnio, može vidjeti iz terorističkih napada u Molenbeku (2016.), Parizu (2015.) i Beč (2020.), te činjenice da je oružje za izvršenje istih poteklo sa balkanskih prostora.

Prema riječima Majkićeve, Incko je imao tolike godine da se pozabavi ovim problemom, ako ništa drugo da bar upozori na tu činjenicu, ali nije ništa uradio.

– Ćutao je, i sada iz penzije ponovo komentariše političke neprilike na ovim našim prostorima. To je licemjerno i bilo bi mu bolje da i dalje ćuti, jer je zemlju ostavio u haosu – poručila je Majkićeva.

Kako je navela, parlamentarci iz Srpske su godinama upozoravali na ovaj problem, da mnogo oružja iz BiH završava na inostranim crnim tržištima, ali nikada nije bilo ozbiljnije akcije nadležnih službi, a ni reakcija predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

– Naše službe bezbjednosti ne rade svoj posao, te nam je nepoznato da li je to oružje iz “privatnih zbirki” ili se radi o onom iz vojnih skladišta. Podsjetila bih da je u nekom prethodnom periodu mnogo municije i oružja na misteriozan način nestalo iz skladišta Oružanih snaga BiH. O tome u Ministarstvu odbrane ne žele pričati, tako da nikada nismo dobili ni epilog tih krađa. I vjerovatno nikada ne bi znali da oružje iz BiH završava u rukama terorista, da se nisu desili slučajevi napada u Parizu ili Beču – navela je Majkićeva, dodajući da parlamentarna komisija, a čiji je i ona član, nema apsolutno nikakvu kontrolu nad obavještajnim i bezbjednosnim sektorom u BiH.

Austrijanac u intervjuu za špansku štampu rekao da evropska bezbjednost počinje na Balkanu, a što se, kako je pojasnio, može vidjeti iz terorističkih napada u Molenbeku (2016.), Parizu (2015.) i Beču (2020.), te činjenice da je oružje za izvršenje tih napada poteklo s balkanskih prostora

I dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu, Slobodan Župljanin smatra da je sve to na šta Incko sada upozorava, on morao znati i tokom svog mandata u BiH, ali i da je očito kako mu ta priča tada nije odgovarala, jer se to kosilo sa njegovom tadašnjom političkom agendom.

– On i sada pokušava relativizovati stvari, jer je izbjegao pomenuti BiH i targetirati je kao mjesto sa kojeg potiče to oružje, a što su uostalom potvrdile i međunarodne istrage. On je to vješto upakovao u balkansku priču – kaže Župljanin.

Mišljenja je kako su teroristi do ovog oružja dolazili putem kriminalnih grupa koje operišu u BiH, ali i od strane raznih terorističkih ćelija i radikalnih islamista sa ovih prostora.

– Nije tajna da je mnogo tog oružja završilo i na prostorima koje kontroliše IS. I to se nije moglo desiti bez ljudi iz tog miljea. Naravno, ubijeđen sam da svoje prste u svemu tome imaju i određeni politički krugovi iz BiH. Sve to je moglo biti otkriveno i zaustavljeno, da je bilo volje i spremnosti nadležnih službi – dodao je Župljanin.

Saradnja umjesto pritisaka

Ekspert za terorizam i bezbjednosnu analitiku, urednik beogradskog časopisa “Odbrana i bezbjednost”, Jasmina Andrić, smatra da Inckova izjava kako evropska bezbjednost počinje na Balkanu ne stoji, posebno u kontekstu u kom je data.

– Ona počinje u Evropi, od njihovog odnosa prema migrantima do toga kako se odnose prema Bliskom istoku. Ukoliko pak žele da njihovo predvorje, Balkan, bude prva linija odbrane od kriminalnih uticaja moraće daleko više da rade na saradnji umesto na raznim pritiscima i uslovljavanjima vezano za pristupne pregovore – kaže Andrićeva.



Izvor:
Share.