EU upravo priprema zakone koji će iz temelja promijeniti način na koji koristimo društvene mreže, a promjene koje će uvesti odraziće se direktno i na zapadni Balkan.
Kako bi promjene mogle uticati na korisnike u BiH
- Drugačiji sadržaj na društvenim mrežama
- Manje dezinformacija
- Manje ciljnih reklama
- Strožija pravila za medijske portale
- Veća kontrola digitalnih platformi
Nastavak postojećih politika
Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.
Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.
Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.
O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.
Šta donose novine?
Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.
Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.
Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.
Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.
EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.
Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.
Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.
Evropski uticaj i američke posljedice
Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.
Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.
Posljedice za BiH
Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.
Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.
Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.
Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.
Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.