Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić izjavio je da je Rezolucija o Srebrenici, koju je usvojio crnogorski parlament, samo nastavak niza poteza vlasti koji se donose suprotno volji naroda u Crnoj Gori, zbog čega, kako je rekao, DF traži novu vladu ili vanredne parlamentarne izbore.
On je naveo da su odmah nakon 30. avgusta u Crnoj Gori počeli procesi koji su klasična izdaja biračkog tijela, a koji su trebali da se završe tako što će srpski narod u Crnoj Gori biti smješten tamo gdje je i planirao ranije crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Mandić je za TV “Pink” rekao da se izdaja biračkog tijela ogleda i u tome što su od početka krenuli pokušaji da se od Demokratskog fronta napravi DPS iz 1997. godine, prenose mediji.
“Mi nikada nismo pristali na to, a ta izdaja je kulminirala donošenjem u Skupštini Rezolucije o Srebrenici i smjenom ministra pravde Vladimira Leposavića. Sada je jasno svima – (premijer Crne Gore) Zdravko Krivokapić se nalazi na mjestu koje ne zaslužuje. Mi sada bojkotujemo parlament, a rješenje može da nađe parlamentarna većina. Tražimo novu vladu ili, ako oko toga ne možemo da se dogovorimo, vanredne parlamentarne izbore”, istakao je Mandić.
On je rekao da se u Crnoj Gori nastavlja sa antisrpskom politikom.
“Stvari su, međutim, drugačije u odnosu na vrijeme prije 30. avgusta prošle godine. Srpski narod u Crnoj Gori je osjetio da može da pobijedi i sve ove izdaje neće spriječiti Srbe da se izbore za svoja prava. Nema više povratka na mjesto koje nam je spremio Đukanović”, poručio je Mandić.
Govoreći i Rezoluciji o Srebrenici, koju je Skupština Crne Gore donijela sinoć, Mandić je ocijenio da je Crna Gora odabrana kao platforma za tu rezoluciju.
“Sada će neki da trče po regionu i nose tekst ove rezolucije tražeći da ga parlamenti donose u istom obliku kao Crna Gora. Ta rezolucija je samo nastavak niza poteza vlasti koji se donose suprotno volji naroda u Crnoj Gori”, rekao je Mandić.
Skupština Crne Gore izglasala je sinoć Rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici. Za njeno usvajanje glasalo je 55 poslanika, protiv je bilo 19, a uzdržano sedam.
