in

Da li su Amerikanci digli ruke od Ukrajine?

Foto: Twitter

​Republikanci su u američkom Senatu blokirali paket nove bezbjednosne pomoći Ukrajini i Izraelu, vrijedan milijarde evra. Oni i dalje istrajavaju na svojem zahtjevu za strožiju kontrolu imigracije na granici SAD-a s Meksikom.

Znači li to da su Amerikanci i službeno “digli ruke” od Ukrajine ili je riječ samo o političkim prepucavanjima demokrata i republikanaca u američkom Senatu?

Za paket pomoći glasalo je 49, a 51 senator bio je protiv. Mjera vrijedna 110.5 milijardi dolara nije dobila podršku potrebnih 60 odsto članova Senata kako bi se otvorio put za početak rasprave. Republikanci su rekli da je ovakvo glasanje bilo bitno kako bi istakli svoj zahtjev za strožiju imigracijsku politiku i kontrolu južne granice.

“Današnje glasanje je ono što je potrebno tako da demokratski zvaničnik prepozna da republikanci u Senatu misle ono što kažu. Onda glasajmo. I onda konačno počnimo ispunjavati prioritete američke nacionalne bezbjednosti, uključujući ove kod kuće”, rekao je zvaničnik republikanaca u Senatu Mič MeKonel u govoru ranije u srijedu.

Ali, da li je riječ samo o političkom prepucavanju demokrata i republikanaca ili su Amerikanci i službeno “digli ruke” od Ukrajine?

“Ova odluka, koja dovodi u pitanje sudbinu Ukrajine, nije bez presedana”, sažima Petar Popović, vanredni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka i stručnjak za međunarodne odnose.

Objašnjava da je i Ričard Nikson tokom predsjedničke kampanje 1968. preko posrednika minirao gotovo postignut mirovni sporazum u Vijetnamu kako bi dobio izbore, čime je prolongirao rat za još tri godine.

“A s obzirom na to da je Ukrajina u svakom pogledu manje važna Americi nego što je to onda bio Vijetnam, ovakav taktički potez republikanskih senatora ne treba čuditi”, tumači Popović.

Još napominje da će “pomoć ionako ići, ali po posebnim uslovima i u drugačijem paketu”.

“Ako Tramp pobijedi na izborima iduće godine, sumnjam da će doći do značajnijih promjena”, mišljenja je ovaj stručnjak za međunarodne odnose.

Kaže da je moguće čak i veće izdvajanje za pomoć, ali poslije izbora. Podsjeća da Tramp u svom mandatu, uprkos optužbama da je u dosluhu s Moskvom, nije popravio odnose s Rusijom, nego je preduzimao još oštrije mjere sankcijama.

“Takođe, Tramp je nastavio podržavati Ukrajinu u njenim ratnim naporima protiv odmetnutih proruskih regija. To je pokazao skandal krajem 2019., kada je podršku Zelenskom i dalju pomoć uslovio informacijama koje bi inkriminisale Hantera Bajdena, sina njegovog političkog rivala i aktuelnog predsjednika SAD-a, Džoa Bajdena”, tumači ovaj profesor te smatra da sadašnju odluku američkog Senata treba posmatrati u kontekstu unutrašnjih političkih prilika uoči predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama iduće godine.

Nastavio je Popović:

“Bajdenova administracija se očigledno preračunala kada je u paket za nacionalnu bezbjednost, uz pomoć Ukrajini, uključila pomoć Izraelu, pretpostavljajući da republikanci ne bi ugrozili bezbjednosnu podršku Izraelu”, smatra Popović.

Kaže da nezavidna situacija za Ukrajinu može značajno naškoditi Bajdenovim izbornim izgledima, a pri tome republikanci iznose uvjerljive argumente prema kojima se čak 55 odsto Amerikanaca protivi daljem izdvajanju sredstava za podršku toj zemlji u sukobu s Rusima, a 51 dosto ih vjeruje da je SAD već dao dovoljno, ali pravih rezultata nema, posebno u kontekstu debakla takozvane proljetne ofanzive.

“Sve više jačaju optužbe za korupciju protiv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog te da dobar dio sredstava za odbranu nestane dolaskom u Ukrajinu itd.”, zaključuje stručnjak za međunarodne odnose Popović, prenosi “Tportal”.

Advokat Stupar prijavljivan 13 puta zbog porodičnog nasilja

Osvojio loto premiju, pa donirao novac u humanitarne svrhe