Stranci bi trebalo da mogu brže da dobijaju njemačko državljanstvo, ali pod određenim uslovima. Bundestag je usvojio odgovarajući Nacrt zakona koji to predviđa. Šta on sadrži?
Njemački parlament Bundestag ovog petka (19. januar) je usvojio Nacrt zakona kojim vlada želi da omogući brže dobijanje njemačkog državljanstva, ali pod određenim uslovima. Evo glavnih tačaka:
Rok za dobijanje državljanstva
Stranci koji žele njemačko državljanstvo trenutno mogu da ga dobiju najranije nakon osam godina legalnog boravka u zemlji. Taj rok bi trebalo da bude skraćen na pet godina, a kod „posebnih dostignuća u integraciji“, na tri godine. Pod „dostignućima“ se, recimo, podrazumijeva dobro poznavanje njemačkog jezika, dobrovoljni socijalni angažman ili veoma dobri rezultati u školi ili na radnom mjestu.
Dvojno državljanstvo
Migrantkinjama i migrantima ubuduće bi načelno trebalo da bude omogućeno i posjedovanje dvojnog državljanstva. Do sada su podnosioci zahtjeva za dobijanje njemačkog pasoša najpre morali da se odreknu svog dotadašnjeg državljanstva. To se ne odnosi na državljanke i državljane drugih članica EU, kao i Švajcarske, koji već sada mogu da imaju dva državljanstva.
Njemačka Savezna vlada smatra da su se mnogi ljudi ustručavali da zatraže njemački pasoš, jer su se zbog odricanja od postojećeg državljanstva bojali da će izgubiti vezu s domovinom ili porodicom koja tamo još uvijek živi.
Njemačko državljanstvo za djecu
Djeca roditelja stranaca rođena u Njemačkoj ubuduće bi trebalo bezuslovno da dobijaju njemačko državljanstvo ako najmanje jedan roditelj u Njemačkoj legalno živi duže od pet godina. Trenutno taj rok iznosi osam godina. Načelno bi djeca rođena u Njemačkoj trebalo da dobiju i njemačko i državljanstvo svojih roditelja, i trajno bi mogla da zadrže oba.
Znanje njemačkog jezika
Ipak, brže dobijanje državljanstva i ubuduće bi trebalo da bude povezano s ispunjavanjem nekoliko uslova. Stranci koji žele da dobiju njemački pasoš moraju da podnesu dokaze o dobroj integraciji i dobrom znanju jezika. Izuzeci važe samo za članove porodice, tzv. „gastarbajterske generacije“, koji često u Njemačkoj žive decenijama. Oni ne moraju da polažu test za dobijanje državljanstva, niti test znanja njemačkog jezika.
Troškovi života
Uslov za dobijanje državljanstva je i mogućnost migrantkinja i migranata da sami snose troškove svog života u Njemačkoj, kao i troškove izdržavanja članova porodice. I od tog pravila bi bili izuzeti „gastarbajteri“ koji su nakon 1947. došli u Njemačku, kao i za nekadašnje tzv. „ugovorne radnike“ iz DDR-a.
Izjašnjavanje za Ustav
Za dobijanje njemačkog pasoša strankinje i stranci će, kao i do sada, morati da se izjasne da poštuju slobodarsko-demokratski osnovni poredak sadržan u njemačkom Osnovnom zakonu (zvanični naziv njemačkog Ustava). U Nacrtu zakona piše da s Ustavom zagarantovanom zaštitom ljudskog dostojanstva nisu u skladu „antisemitske i rasističke radnje, kao i one usmjerene protiv pola ili seksualne orijentacije, ili druge radnje motivisane prezirom prema ljudima“.
Izjašnjavanje protiv antisemitizma
To izjašnjavanje bi, prema planovima vlade, ubuduće trebalo da bude prošireno. Pozadina toga su, između ostalog, dijelom antisemitski protesti na njemačkim ulicama nakon napada terorističke milicije Hamas na Izrael. Tako bi ubuduće potražioci njemačkog državljanstva morali izričito da podrže „posebnu istorijsku odgovornost Njemačke za nacionalsocijalističku vladavinu nepravde i njene posljedice, posebno za zaštitu jevrejskog života“. A zbog ruskog napada na Ukrajinu, posebno će biti upozoreno na „zabranu vođenja napadačkog rata“. Držanje suprotno tim zahtjevima trebalo bi da onemogući dobijanje njemačkog državljanstva.
Oduzimanje njemačkog državljanstva
Osobama koje potiču iz inostranstva njemački pasoš može da bude oduzet na rok 10 godina, recimo zbog grube prevare ili davanja lažnih podataka. Reforma predviđa i oduzimanje državljanstva u slučaju lažne izjave o podršci slobodarsko-demokratskom ustavnom poretku.
Ako Bundestag usvoji taj Nacrt zakona, on bi mogao da stupi na snagu već u aprilu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, u Njemačkoj trenutno živi oko 12 miliona stranih državljana, od kojih oko 5,3 miliona boravi u zemlji najmanje deset godina.
Zakon za jednostavniju deportaciju
Njemački parlament usvojio je ovog četvrtka (18. januar) zakon kojim bi trebalo da se pojednostave deportacije odbijenih potražilaca azila. Tim se zakonom se, recimo, ukida obaveza državnih vlasti da najavi deportaciju. Izuzetak su porodice s djecom mlađom od 12 godina. Isto tako, prigovor ili žalba na odluku o zabrani boravka u Njemačkoj više ne odlažu izvršenje.
Prema informacijama saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova, u Njemačkoj je u decembru registrovano 242.642 ljudi koji su izgubili pravo boravka u zemlji. Ali, 193.972 njih dobilo je tzv. „Duldung“, odnosno status privremenog prava na boravak, prenosi DW.