in

Zabilježena 33 slučaja trovanja hranom u Banjaluci

The doctor examines the patient.

Zabilježena su tri slučaja trovanja hranom i 33 slučaja obolijevanja od salmoneloze u Banjaluci, a zaraženo meso je najčešći uzrok zaraze, kao i sladoled, kolači s kremom i majonez.

Kako kažu iz Doma zdravlja Banjaluka, od početka 2024. godine nije bilo prijavljenih slučajeva trovanja hranom.

“U toku 2022. godine prijavljena su tri slučaja trovanja hranom i 33 slučaja obolijevanja od salmoneloze, koje je najčešći uzročnik trovanja hranom. U prethodnoj, 2023. godini, takođe su prijavljena tri slučaja trovanja hranom i 33 slučaja obolijevanja od salmoneloze”, kazali su oni.

Dodaju da su prvi simptomi trovanja hranom povraćanje, proliv i povišena tjelesna temperatura, koji traju nekoliko dana.

“Liječi se inicijalnom terapijom, u prvom redu nadoknadom tečnosti infuzionim rastvorima i ostalom simptomatskom terapijom u lakšim i srednjim slučajevima stepena obolijevanja, a u težim slučajevima gdje je izraženija klinička slika i komorbiditeti kod pacijenta, pacijent se upućuje sa inicijalnim tretmanom na bolničko liječenje u Kliniku za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske”, ispričali su oni.

U širem smislu, pojam “trovanje hranom”, kako kažu, obuhvata sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane.

“Takva trovanja hranom vrlo su rijetka u poređenju s trovanjima hranom koja nastaju zbog toga što je hrana zagađena različitim bakterijama i njihovim otrovima. Uzročnici trovanja hranom pripadaju obično jednoj od tri grupe bakterija: salmonele, stafilokoka i klostridije. Bolesti izazvane tim bakterijama su slične i manifestuju se naglim početkom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem ili prolivom”, objasnili su oni.

Najčešći uzročnici trovanja hranom su, kako ističu, salmonele, kojih je poznato više od 500 različitih vrsta i tipova, a zaraženo meso je najčešći uzrok zaraze.

“Simptomi trovanja počinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zaražene hrane i to naglo sa povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem i prolivom. U većini slučajeva bolest traje nekoliko dana i uz dijetu prolazi sama. No, ponekad zbog povraćanja i proliva organizam može izgubiti toliko tečnosti i elektrolita da mogu nastupiti i po život opasne komplikacije, ako se pravovremeno ne sprovede nadoknada”, ispričali su oni.

Druga, nimalo rjeđa vrsta trovanja hranom, kako kažu, nastaje zbog djelovanja toksina stafilokoka, bakterija koje iz disajnog puta kliconoša mogu dospjeti u hranu.

“Na pogodnim namirnicama kao što su sladoled, kolači s kremom ili majonez, stafilokok stvara poseban otrov, toksin koji je odgovoran za pojavu bolesti. Prvi simptomi javljaju se već nakon tri do šest sati u vidu bolova u trbuhu, povraćanja i proliva. Za razliku od salmoneloze, kod ovog oblika trovanja hranom tjelesna temperatura može biti samo neznatno povišena, a bolest traje 12 do 24 sata i prolazi dobro bez ikakvih komplikacija. Ova vrsta trovanja naročito je česta ljeti”, kazali su iz Doma zdravlja te dodali da je liječenje svih spomenutih vrsta trovanja hranom uglavnom dijetalni režim prehrane kojem je cilj čajem i slanim supama nadoknaditi izgubljenu tečnost i elektrolite, a samo u težim slučajevima moraju se nadomjestiti infuzijom.

Prema njihovim riječima, mjere prevencije su: ne kupovati hranu oštećene ambalaže, prije pripreme temeljito oprati ruke vodom i sapunom, kao i hranu i pribor koji se koristi pri pripremi jela, kuvati hranu dovoljno dugo, prije skladištenja uvijek provjeriti rok upotrebe, jednom odmrznuto meso se ne smije ponovno zamrzavati, ostatke hrane vratiti u frižider najduže dva sata nakon serviranja.

“Prevencija trovanja hranom je veoma važna i sastoji se u higijenskom rukovanju životnim namirnicama”, zaključili su oni.

Ukrajinski penzioner na aerodromu u Minhenu pokušao prokrijumčariti 455 hiljada eura

Mađari: Ako Ukrajina izgubi državnost tražićemo pravo na zapadni dio ukrajinske teritorije