Akti koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na posljednjoj sjednici, između ostalog i Izborni zakon Republike Srpske, dostavljeni su Vijeću naroda, gdje će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, i sve izvjesnije je da će se izbori i u Republici Srpskoj sprovoditi po Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika BiH.

“Mi ćemo održati sjednicu našeg kluba u Vijeću naroda RS i razmotriti sve zakone koje su nam dostavili. Ono što mogu prije kazati jeste da pretpostavljam da će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa, kada je u pitanju Izborni zakon, zato što nije u skladu sa Ustavom BiH i nije u skladu sa Izbornim zakonom koji je na nivou BiH”, rekao je Adil Osmanović, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske dodajući da je moguće da se, osim toga, pokrene i pitanje vitalnog nacionalnog interesa i na Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Zakon o imunitetu Republike Srpske.

Kada je riječ o Izbornom zakonu Republike Srpske, i sam zakonodavac, odnosno vlast, bila je svjesna da se uobičajeni rokovi ne mogu ispoštovati i iz tog razloga ih je praktično suspendovala. Primjera radi, odredba Izbornog zakona Republike Srpske da se izbori raspisuju 150 dana od dana održavanja je suspendovana, isto kao i odredba da politička stranka podnosi prijavu za ovjeru Republičkoj izbornoj komisiji najkasnije 135 dana prije održavanja izbora. Takođe, suspendovan je i rok koji kaže da Republička izborna komisija ovjerava prijavu političke stranke za učestvovanje na izborima, ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave.

Iz nezvaničnih razgovora sa zvaničnicima izborne administracije i politike može se zaključiti da će izbori u Bosni i Hercegovini biti održani, i to po Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Šmit, osim u slučaju da lideri koji čine vlast na nivou BiH ne dogovore nova pravila.

“Čitao sam Ankes 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje je tačno definisano da će BiH u budućem periodu definisati stalnu izbornu komisiju, naravno, CIK koji će u budućnosti sprovoditi izbore u državi koja se zove BiH. I kada vidimo Aneks 3, konkretno u ovom slučaju, i kada vidimo način na koji aktuelna vlast pokušava da manipuliše građanima, onda ćemo zaključiti da je to sigurno prostor koji ima ozbiljan sukob s Aneksom 3 Dejtona i to nam sigurno ne ide u prilog”, rekao je Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Što se tiče eventualnog dogovora lidera koji čine vlast na nivou BiH o Izbornom zakonu BiH, samo u slučaju tog dogovora Izborni zakon BiH koji je nametnuo Šmit neće se primjenjivati, ali to je teško očekivati.

“Izborni zakon BiH treba izmijeniti do dana raspisivanja izbora. Ako se to ne uradi, kada se raspišu izbori, oni se sprovode po Izbornom zakonu BiH koji je vrijedio na dan kada su raspisani izbori i to piše jasno u zakonu. Imali smo takav slučaj 2004. godine u vezi s nacionalnim manjinama. Tada smo raspisali izbore, a nekoliko dana nakon toga usvojen je i stupio na snagu novi zakon, međutim te odredbe za nacionalne manjine primjenjivale su se tek na izborima 2008. godine”, rekao je Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, da bi se izbori u BiH sproveli po Izbornom zakonu BiH koji usvoje domaće vlasti, kompletna procedura morala bi se sprovesti do 6. maja, što je malo vjerovatno, posebno ako se uzme u obzir da u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, nemaju četiri delegata i da glavnu riječ u tome vode SDA sa partnerima DF-om i SBiH.

Share.