Poslanici većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske, usvojili su noćas novi Izborni zakon RS, koji je u republički parlament upućen na prijedlog narodnih poslanika.
Zakonom se predviđa da će na teritoriji Republike Srpske izbore za organe vlasti provoditi Republička izborna komisija Srpske, gradske i opštinske izborne komisije kao i birački odbori koji će biti imenovani od strane nadležnih organa i to za sljedeće organe vlasti: izbor poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, delegata Vijeća naroda RS, predsjednika i potpredsjednika Republike, delegata Doma naroda PS BiH, odbornika skupštine grada i skupštine opštine, gradonačelnika i načelnika, te imenovanih organa za sprovođenje izbora za zakonodavne, predstavničke, izvršne izbore za lokalni nivo.
Zakonom se takođe predviđa i zaštita izbornog prava u Srpskoj, pravila ponašanja u izbornoj kampanji, finansiranje izborne kampanje u Republici Srpskoj, kao i druge odredbe koje se odnose na izbore za zakonodavne, predstavničke i izvršne organe vlasti u Republici Srpskoj.
Ovo u daljem znači, da se stupanjem na snagu ovog zakona, neće primjenjivati odredbe Izbornog zakona BiH za pomenute organe na teritoriji Republike Srpske.
Za usvajanje ovog zakona, glasao je 51 poslanik, 11 je bilo protiv, a četiri uzdržana.
Takođe, u odnosu na do sada važeći zakon, novina će biti i u uređivanju izbora delegata u Dom naroda BiH iz Republike Srpske, zaštita izbornog prava, jer je predviđeno da će tu zaštitu pružati pored organa za sprovođenje izbora i Vrhovni sud Republike Srpske.
“Razlozi za donošenje ovog zakona nalaze se i u stvaranju pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača, elektronskog brojanja glasova, uvođenje izbornih tehnologija”, poručio je Igor Žunić, šef Kluba poslanika SNSD-a, koji je podsjetio da Republika Srpska ima pravni osnov i nadležnost za sprovođenje izbora.
Još jedna od bitnih izmjena koje definiše ovaj zakon je i član 14, o čemu su “Nezavisne novine” pisale prethodnih dana, a ona se tiče toga da će mandati koje kandidati osvoje na izborima (poslanici, odbornici), ubuduće pripadati stranci, a ne lično njima, kao što je to dosad bio slučaj.
Time se, kako je naveo predlagač zakona, želi spriječiti prelazak narodnih poslanika ili odbornika iz jedne u drugu političku partiju tokom trajanja njihovog mandata (preletači). A ukoliko neko od njih i bude želio to da uradi, mandat mu se automatski oduzima i ostaje stranci koja će ga onda dodijeliti drugom kandidatu.
Vukota Govedarica, predsjednik Kluba poslanika SDS-a, poručio je da je sve ovo prevara vlasti, te je uvjeren da se po ovom zakonu, Republika Srpska neće sprovesti lokalni izbori koji bi trebalo da se održe u oktobru ove godine.
Dodao je da za ovaj zakon ne postoje ni tehnički uslovi da se on provede do lokalnih izbora.
Pored Izbornog zakona, u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojena su još tri zakona: Zakon o imunitetu, Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi i izmjene i dopune Zakona o radu Republike Srpske – po hitnom postupku.
Zakon o imunitetu RS, koji je, kako su ranije kazali predlagači, došao kao reakcija na neustavne odluke Kristijana Šmita, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, od 1. jula 2023. godine, kada je on donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Odluku kojom se sprječava stupanje na snagu odluke o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, predviđa da predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike i ministri u Vladi RS nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koji postupak koji su izvršili u okviru svojih nadležnosti, niti za to mogu biti privedeni, a ukoliko se protiv njih takav postupak i pokrene, imaju pravo da se pozovu na imunitet, a što dosad nije bio slučaj, jer su bili zaštićeni samo od građanske parnice.
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi Srpske predviđa da se za sprovođenje referenduma u Republici Srpskoj ovlašćuje Republička izborna komisija i da će za uspjeh referenduma biti dovoljna natpolovična većina izašlih, a ne kao dosad natpolovična većina upisanih u birački spisak.
Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o radu – po hitnom postupku, on je usvojen kako bi se osobama koje su na crnoj listi SAD mogla isplaćivati lična primanja.
S tim u vezi, poslanici su se usaglasili da se izmijeni član 126. postojećeg Zakona o radu koji kaže da se “plate isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno“, u smislu da se doda novi član 126a.
“Izuzetno od člana 126. ovog zakona, u slučaju kada je radniku onemogućena isplata plate putem tekućeg računa koja nije zasnovana na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, poslodavac platu i druga lična primanja radnika isplaćuje u gotovom novcu”, glasi uvedeni član.
