in

Povećani minimalac građanima prazni novčanike, a puni budžet vlastima

Foto: Freepik

Podizanje minimalca sa 700 KM na 900 KM bilo je, ispostavlja se, odskočna daska za nova poskupljenja svakodnevnih životnih namirnica u Srpskoj.

To može posvjedočiti svako ko je od početka ove godine, pa i posljednjih mjeseci prethodne, išao u markete ili druge trgovine, u namjeri da napuni svoj frižider.

Gotovo da ne postoji namirnica, ona osnovna životna, koja nije poskupjela, a ako baš želimo ići slikovito, reći ćemo, na primjer, da je cijena bureka i proizvoda u pekarama otišla gore za tridesetak feninga, da na rafovima u tržnim centrima ni pivo više nije ono što je bilo (naravno u smislu cijene, jer je skuplje od 10 do 40 feninga), kao ni proizvodi za ličnu higijenu.

Zaboraviti u ovoj situaciji mesne proizvode bilo bi suludo, jer se sa sadašnjim cijenama po kilogramu, nekada moglo kupiti i dvostruko više.

Građani nisu pošteđeni ni kada su u pitanju cijene stanovanja, a ako u obzir uzmemo samo primjer Banjaluke, postalo je gotovo nezamislivo da se u ovom trenutku nađe stan na izdavanje za manje od 500 KM, naravno, plus troškovi režija.

Onima koji su podstanari dodatan udar na novčanike je poskupljenje boravka u vrtićima, a neke je zatekla objava da su poskupjele i đačke ekskurzije (slučaj iz Prijedora).

Gdje god da se građani okrenu, faktički ih čekaju novi nameti, a da je to neopravdano, saglasna je čak i Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske.

“Mislim da je sasvim realan ovaj minimalac koji je utvrđen, ali je apsolutno neosnovano povećanje cijena u bilo kojem sektoru, iz razloga što minimalac još nije isplaćen za sve. Vjerujem da i Ministarstvo trgovine RS već vrši kontrole povećanja cijena”, poručila je Vidovićeva.

Da se cijene neopravdano dižu, smatra i premijer Radovan Višković, koji je rekao da će Inspektoratu RS biti naređena brutalna kontrola svih onih koji neopravdano povećavaju cijene robe, proizvoda i usluga, a pravdaju to povećavanjem minimalca.

“Ne može se desiti da je u Srpskoj mlijeko skuplje nego u Italiji i slično. Dakle, hoćemo da vidimo šta je razlog”, kazao je Višković.

Odgovarajući na poruke, prvo Vidovićeve, a onda i na upit “Nezavisnih novina”, iz Ministarstva trgovine RS naveli su da kontrole cijena i poskupljenja ne vrši ovo ministarstvo, već samo da prate situaciju i predlažu mjere.

“U narednom periodu planirano je ažuriranje i unapređenje važećih uredaba”, naveli su iz Ministarstva, dodajući da je Vlada RS u četvrtak, 8. februara, u cilju pružanja podrške najranjivijim kategorijama stanovništva, donijela zaključak o donaciji 500.000 kg brašna i paketa osnovnih životnih namirnica iz interventnih nabavki.

Kada je u pitanju Inspektorat RS, nisu nam odgovorili da li su dobili naredbu iz Vlade RS da krenu u rigoroznije kontrole, ali su naveli da su republički tržišni inspektori od početka 2024. godine izvršili oko 500 kontrola u različitim oblastima nadzora.

“U tim kontrolama izrečene su kazne od oko 130.000 KM”, naveli su iz Inspektorata, iz kojeg su dodali da je u proteklom periodu evidentiran manji broj slučajeva kada je u pitanju prekoračenje marže u prometu robe te marže za tečne naftne derivate.

A dok se nadležni očigledno igraju gluvih telefona, jer se u odgovorima ne može pronaći ono što zanima sve građane, a to je – kada će i da li će doći do pojeftinjenja namirnica – potrošači upozoravaju da građani trpe drastičan udar na džepove.

“Nisu svi poslodavci ni isplatili novi minimalac, a trgovci su već stigli da povećaju cijene”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

Ističe i kako je stav nadležnih da su građani u pravu, dovoljan razlog da se reaguje.

“Potrošači samo mogu da komentarišu, da se čudimo i krstimo, jer mi ne učestvujemo u formiranju cijena. Trgovcima je dobro došlo povećanje minimalca, kao da im je neko namjestio. Ali, ko tu profitira, u manjoj mjeri trgovci, ali najviše budžet Srpske”, rekao je Vasilić.

Ekonomisti, sa druge strane, tvrde da su trgovci skloni da zloupotrijebe percepciju da su poskupljenja robe i usluga neophodna.

“Baš kao i u vrijeme skoka cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, i tada su povećali cijene više nego što je bilo opravdano. Slična atmosfera se stvara i podizanjem minimalne cijene rada. Vlada je odabrala metod odobravanja pomoći tamo gdje se utvrdi da privredni subjekti trpe, a alternativno sistemsko rješenje bi bilo smanjenje doprinosa u određenom procentu, koje bi bilo preusmjereno na rast zarada”, kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

Novo poskupljenje kafe u ugostiteljskim objektima

Srbin pobijedio u najtežoj trci na svijetu