Navodno imenovanje njemačkog političara Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH predstavlja primjer grubog miješanja u unutrašnje stvari BiH, čime se krši član 41 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, navodi se u 26. Izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
U drugom dijelu Izvještaja pod nazivom “Održiva, mirna i prosperitetna BiH mora biti zasnovana na vladavini prava”, ističe se da je Šmitovo imenovanje potpuno nelegitimno jer Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira /PIK/, čak ni njegova većina, nemaju pravni osnov da imenuju novog visokog predstavnika.
Ni Dejtonski sporazum, niti Savjet bezbjednosti UN nisu PIK-u ili njegovom Upravnom odboru dali takva ovlašćenja, ističe se u tekstu.
– To što je Šmita navodno imenovala samo šačica članova Upravnog odbora PIK-a samo je demonstracija sile koja nema nikakve veze sa pravom ili pravnom procedurom – stav je Vlade Srpske.
Kako se navodi, određeni članovi Upravnog odbora riješili su ne da imaju pravno ovlašćenje da imenuju novog visokog predstavnika, već prosto da ih u tome niko ne može spriječiti.
U izvještaju se podsjeća da je PIK ad hok, samoimenovani skup zemalja i organizacija koje nemaju osnivački akt, ni međunarodni mandat, niti bilo kakvu legitimnu nadležnost.
Ističe se i da Savjet bezbjednosti nikada nije delegirao PIK-u nikakva ovlašćenja, a ta se grupa ne spominje ni u Dejtonskom ni u bilo kom drugom sporazumu.
Ipak, napominje se u Izvještaju, PIK-ov takozvani Upravni odbor, omanja ad hok grupa zemalja, sebi je dodijelila široka prava da određuje budućnost BiH, uključujući pravo da imenuje visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti, pa i da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a.
Vlada Srpske naglašava da Upravni odbor PIK-a nema ni pravno ovlašćenje da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a, ali ga ni to, naravno, ne sprečava da podrži takozvani plan “pet plus dva”, jedan skup potpuno proizvoljnih kriterijuma koji imaju vrlo male, ako ikakve, veze sa onim što je BiH potrebno za uspjeh i napredak.
U drugom dijelu izvještaja navodi se da visoki predstavnik do 2021. godine, u nedostatku međunarodne podrške, nije nametnuo nijednu odluku ili vansudske kazne tokom deset godina.
Međutim, u posljednjim danima svog mandata na poziciji visokog prestavnika Valentin Incko, posljednji visoki predstavnik, nametnuo je zakon kojim kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o istoriji iz vremena sukoba u BiH.
Vlada Srpske ukazuje da Inckov cenzorski zakon predstavlja nezakonit i destabilizujući napad na Dejtonski sporazum, kao i na demokratski ustavni poredak i pravo na slobodu izražavanja koje je garantovano Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
– Inckovi nezakoniti dekreti još jedan su primjer kako takozvana međunarodna zajednica zanemaruje vladavinu prava ako joj se to ne uklapa u plan – poruka je Savjetu bezbjednosti iz Republike Srpske.
Kad je riječ o Ustavnom sudu BiH, u tekstu se ističe da, umjesto da ispunjavaju svoju obavezu i pridržavaju se Ustava BiH, većina sudija, koju čine tri stranca i dva Bošnjaka, izuzetno često je potvrđivala neustavnu centralizaciju koju su vršili visoki predstavnici, kao i slabljenje ustavom garantovanih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda BiH.
U stvari, dodaje se u tekstu, tijelo koje je najodgovornije za uspostavljanje i poštovanje vladavine prava u BiH redovno ignoriše zakon.
U izvještaju se podsjeća na Ustav BiH u kojem se navodi da “sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima”.
Ipak, i pored tako precizne odredbe, Ustavni sud je BiH nivou vlasti rutinski potvrđivao nadležnosti koje mu nisu izričito, pa ni posredno, dodijeljene.
Vlada u ovom dokumentu podsjeća da jedan bivši strani sudija Ustavnog suda BiH priznao da “cjelokupan sistem počiva na prećutnoj saglasnosti između Suda i visokog predstavnika da će Sud uvijek potvrditi meritum njegovih zakona”.
Napominje se da se Ustavni sud BiH konstantno izruguje vladavini prava, ignoriše jasne ustavne propise i prećutno prihvata, dekretima visokog predstavnika, nelegalno nametnute zakone, što je očigledno suprotno demokratskom zakonodavnom sistemu koji je uspostavljen Ustavom.
Ustavni sud BiH, navodi se u tekstu, takođe koristi ustavno neutemeljene zahtjeve bošnjačkih predstavnika da dodatno slabi autonomiju Republike Srpske garantovanu Dejtonskim sporazumom.
Kao primjer se navodi da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim zastavu, himnu i grb Republike Srpske i zabranio Republici Srpskoj da praznuje dan svog nastanka.
Takođe, Ustavni sud BiH uporno lišava Republiku Srpsku njenog javnog zemljišta, pa je tako u septembru Sud našao da šumsko zemljište kojim Republika Srpska upravlja već skoro tri decenije ne pripada Srpskoj.
– Nijedna od ovih odluka nema nikakvo uporište u tekstu Ustava BiH – napominje Vlada Srpske.
U tekstu se konstatuje da većina sudija Ustavnog suda BiH pouzdano podržava razgrađivanje dejtonskog kompromisa tako što u ključnim predmetima, tri sudije – stranca, glasaju kao blok sa dvojicom sudija iz reda Bošnjaka i tako preglasavaju četiri sudije koje su državljani BiH.
