Ukoliko zaista dođe do kriminalizacije klevete i uvrede u Republici Srpskoj, biće to veliki pritisak na pravosuđe, s obzirom na to da se može očekivati dodatni priliv predmeta u tužilaštvima, a onda, moguće je, i u sudovima.

Jednoglasno to poručuju stručnjaci koji godinama prate rad pravosuđa i koji ističu da je to još jedan od razloga zbog kojih zeleno svjetlo, u ovoj formi, ne smije dobiti Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava, kaže da je jedan od razloga, zbog kojih kleveta ne bi trebalo da bude kriminalizovana, upravo to što će sudovi biti zatrpani novim poslom.

“A i do sada nisu uspjeli da rješavaju slučajeve koje trenutno imaju. Kriminalizacija ovih djela će dovesti do toga da ćemo imati praktično još veću opterećenost tužilaštva, gdje tužioci neće moći da rade na nekim težim krivičnim djelima, a nakon toga, ako bi neki od slučajeva i dolazili do sudova, imaćemo zatrpanost sudova predmetima koji ne bi trebalo ni da se tiču krivičnih sudova, nego se veoma lako rješavaju u građanskim sporovima”, ocijenio je Lučka za “Nezavisne novine”.

Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac ističe da svaka promjena zakonskog okvira koja je u direktnoj vezi s radom sudija i tužilaca direktno utiče na rad pravosuđa.

“Ukoliko predmetni nacrt bude usvojen u svom konačnom obliku i bude izglasana izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske, postupajuće tužioce i sudije krivičare osnovnih sudova čekaju nove pripreme, edukacije i stvaranje nove prakse”, ističe Kisin Zagajac za “Nezavisne novine”.

Ujedno bi, dodaje, usvajanje ovih izmjena i dopuna povećalo broj predmeta pred tužilaštvima i sudovima i dodatno ih opteretilo, jer bi se kleveta gonila odnosno utvrđivala i kroz krivični i kroz parnični postupak.

“Svakako da je zakonodavac trebalo da ima u vidu postojeći Zakon o zaštiti od klevete kada je izrađivao predmetni nacrt, a s obzirom na to da nije, to će u praksi samo značiti novu konfuziju i zatrpavanje sudova istovremeno tužbom za klevetu sa postavljanjem imovinsko-pravnog zahtjeva u krivičnom postupku, gdje će sudovi imati izazov da odluče u sklopu kojeg postupka će da rješavaju sporno pitanje, koji zakon će primjenjivati kada su rokovi u pitanju i niz drugih otvorenih pitanja na koja trenutno pravosuđe, a ni zakonodavac uopšte nemaju odgovor, a koja će zasigurno dovesti do otežanog rada pravosuđa”, kaže Kisin Zagajac.

Da je moguće da će, dođe li do kriminalizacije klevete i uvrede, to uticati i na rad pravosudnih institucija u Srpskoj, ocjenjuje i Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka. Ali, upozorio je na još jedan problem.

“Najvjerovatnije je da će to uticati na rad pravosuđa, jer otežavajući je svaki novi slučaj u našem sporom pravosuđu. Možda će se tako dati još više alibi tužilaštvu da prikriva nerad prema ozbiljnom kriminalu. Na primjer, imamo ozbiljan kriminal, novinar se zakači i onda se radi po principu ‘hajmo mi sad nekog optužiti za klevetu, uletjeti u neku redakciju’ i onda se svi mediji time bave”, pojašnjava Žolja u izjavi za “Nezavisne novine”.

Share.