in

Definisano ko može da glasa ali i koje su kazne: Šta donosi novi zakon o referendumu

Narodna skupština Republike Srpske će održati redovnu sjednicu za dvije sedmice, a na njenom dnevnom redu će se naći brojne tačke.

Jedna je, ipak, privukla posebnu pažnju, a to je Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi.

Republika Srpska je još prije 13 godina donijela Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 42 od 19. maja 2010. godine.

Donošenju ovog zakona prethodila je izjava tadašnjeg predsjednika Vlade Srpske i lidera SNSD, Milorada Dodika, o referendumu o samostalnosti Srpske.

– Sigurno će se jednog dana održati referendum o tome da li će Republika Srpska biti u okviru BiH ili izvan nje. To ne treba da bude sporno, ali da bismo to učinili moramo legalizovati pravo na referendum, a da bismo to učinili, moramo donijeti zakon o referendumu – rekao je Dodik u januaru 2010. godine.

Četiri mjeseca kasnije donesen je navedeni Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi u NSRS.

Kakva je razlika između zakona koji je na snazi i nacrta o kojem će raspravljati poslanici?

Predstavnici opozicionih klubova u parlamentu Srpske nisu željeli ništa da komentarišu, navodeći kako nisu pročitali nacrt, te su poručili da pitamo vladajuću većinu koja ga je uputila u skupštinu.

Govoreći o Nacrtu zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, predsjednik NSRS, Nenad Stevandić, rekao je danas novinarima da je ovim aktom predviđeno da „natpolovična većina izašlih građana odlučuje o referendumu, a ne natpolovična većina upisanih građana“.

Međutim, uvidom u postojeći Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi vidljivo je da i u njemu već stoji da „natpolovična većina izašlih građana odlučuje o referendumu“ , te da nigdje ne stoji da o tome odlučuje natpolovična većina upisanih građana.

Naime, u članu 55. Nacrta zakona, koji će se naći pred poslanicima, stoji da je „referendumsko pitanje dobilo podršku građana ako se za njega izjasnila natpolovična većina građana koja je glasala na referendumu“.

S druge strane, u članu 35. Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je na snazi, navodi se da je „referendum punovažan ako je na njemu glasala natpolovična većina građana koji imaju biračko pravo i koji su upisani u birački spisak“.

– Referendumsko pitanje dobilo je podršku građana ako se za njega izjasnila natpolovična većina građana koja je glasala na referendumu – stoji u zakonu.

Ko je zadužen za sprovođenje referenduma?

Iz ovoga proizilazi da nema razlike između nacrta i već postojećeg zakona, kada je u pitanje odlučivanje na referendumu.

Ono što je novina u Nacrtu zakona jeste da bi za sprovođenje republičkog referenduma trebala biti zadužena Republička izborna komisija, gradska, odnosno opštinska izborna komisija i glasački odbor, dok prema važećem zakonu za to sada treba oformiti komisiju.

Naime, u članu 12. postojećeg zakona navodi se da su organi za sprovođenje referenduma komisija i glasački odbor.

– Komisiju obrazuje organ koji je raspisao referendum, a komisija obrazuje glasačke odbore – stoji u postojećem zakonu.

Novina je i to da su Nacrtom zakona predviđene novčane kazne od 500 KM pa do 3.000 KM za članove organa za sprovođenje referenduma, odnosno zaposlene u organima i institucijama zbog propusta u radu, prenosi Srpska info.

Predloženim Nacrtom preciznije se definiše i ko ima pravo da glasa na referendumu, a pominju se i građani Srpske koji žive u inostranstvu, postupak glasanja u inostranstvu, način i postupak izrade izvoda iz glasačkog spiska i slično.

Preciznije je definisan i sam način kampanje sprovođenja referenduma, a pominje se i uloga medija u kampanji.

Ponovo otvorena priča o demilitarizaciji BiH: Manje oružja, manje problema

Refundacija plate spas za male biznise