Godinu dana MUP Republike Srpske, a po nalogu Republičkog tužilaštva češljao je dokumentaciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Provjeravali su da je bilo zloupotreba prilikom dodjele grant sredstava.
„Dosije“ saznaje da se pod lupom našlo sedam firmi i to iz 2019. godine. U anonimnom pismu poslata je prijava u kojoj se navodi da sedam firmi nije dobilo javna sredstva Zavoda, iako su se našli na spisku, ali sredstva nikada nisu prebačena. „Dosije“ je u posjedu anonimnog pisma koje je upućeno na više adresa. Anonimni pošiljalac uperio je prst u cjelokupni menadžment Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, optuživši ih za malverzacije, ali po istražnim radnjama, bez osnova. To je za Dosije potvrđeno iz Republičkog tužilaštva.
„Nakon zaprimanja prijave, tužilaštvo je izvršilo provjere navoda prijave, prikupilo svu neophodnu dokumentaciju, nakon čega je utvrđeno da su navodi anonimne prijave paušalni i proizvoljni i da nisu utemeljeni na činjenicama, niti dokazima.
Imajući u vidu prethodno navedno, republički javni tužilac dana 14.07.2021. godine donio je naredbu da se istraga protiv prijavljenih lica neće provoditi jer nema osnova sumnje da su prijavljena lica učinila prijavljeno, niti bilo koje drugo krivično djelo“, navedeno je iz Tužilaštva.
Da ne postoji mogućnost malverzacije za „Dosije“ uvjerava prvi čovjek Zavoda. Miroslav Vujičić tvrdi da kada se radi o velikim porojektima, žalbi, primjedbi i sumnji nikada ne manjka. Tako ni u slučaju projekata koje sprovodi Zavod za zapošljavanje Republike Srpske. Najvažnije je, kaže, da svako radi svoj dio posla, a Zavod, tvrdi Vujičić, radi po zakonima i transparentno. Svi dokumenti dostupni su na sajtu, kao i svi podaci o dodjeli sredstava firmama sa kojima je sarađivao Republički Zavod. Takođe postoje i evidencije o firmama i vlasnicima širom Republike Srpske koji nisu ispunjavali uslove ugovora i od kojih su sredstva povučena, kao i dokazi sa terena o ne ispunjavanju uslova.
„Ne postoji ni najmanji promil da dođe do bilo kakve zloupotrebe podjele sredstava kada je u pitanju zapošljavanje. Proces odobravanja se vrši u više faza. Nakon što se odobri potencijalnoj firmi sredstva za korištenje, firma kreće u realizaciju, odnosno potpiše ugovor sa nama, a da bi dostavila sredstava Zavodova mora prvo da dostavi bankovnu garanciju ako su sredstva veća od 10.000 maraka, na ukupni iznos odobrenih sredstava, zatim mora da primi radnike i sredstva doznačavamo u više faza. U prvoj fazi 60 odsto, na kraju godine, ako je ispunjen ugovor, ako su radnici ostali u radnom odnosu ostatak sredstava i poslije toga pratimo još godinu dana“, rekao je Miroslav Vujičić, direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Procedura dodjela javnih sredstava je složena. Postoji pravilnik po kojem Republički Zavod za zapošljavanje radi kako bi se zaštitila javna sredstva i spriječila bilo kakva zloupotreba. Za „Dosije“ objašnjava prvi čovjek Zavoda Miroslav Vujičić. Međutim, baš zbog tih projekata, pojedine firme otvarane su fiktivno. Firme su imale samo jednog zaposlenog i to rukovodioca, u trentku kada su aplicirale za dodjelu sredstava. Uslov za dobijanje novčanih stimulacija su bile zapošljavanje radnika i jasan program djelatnosti. Prednost su imale one firme koje su zapošljavale desetine radnika. Među njima su i sedam firmi koje su se našle pod lupom MUP-a Republike Srpske. „Dosije“ je u posjedu spiska tih firmi:
1. „ Odobrena su sredstva za „ Veliki Ludvig „ d.o.o. Pale u iznosu od 120 000 maraka, za finansiranje programa kod poslodavca.
2. „ Linder „ d.o.o. Bijeljina 120.000 KM.
3. „ Goldbeck „ d.o.o. Bijeljina 120.000 KM.
4. „ Euro systema „ d.o.o. Prijedor 120.000 KM.
5. „ Euro concept „ d.o.o. Banja Luka 120.000 KM.
6. „ Dreso somers „ d.o.o. Gradiška 120.000 KM.
7. „ Ciblin „ d.o.o. Doboj 120.000 KM.
U ugovorima su firme bile obavezane da zaposle 30 lica iz ciljne grupe Programa, to jeste da zaposle lica koja se nalaze na evidenciji Biroa za zapošljavanje Republike Srpske i to je bio Prvi član ugovora. U drugom članu, Zavod se obavezuje da će korisniku sredstava na ime zapošljavanja lica iz prethodnog člana doznačiti iznos od 4.000 KM, po jednom licu bespovratno, što ukupno iznosi za 30 lica – 120.000 maraka. Kako „Dosije“ saznaje navedene firme našle su se na spisku dodjeljenih sredstava, ali sredstva nisu prebačena, zato što nije postojala bankovna garancija, te je ugovor raskinut zbog neispunjavanja uslova.
„Suština u svakom poslu da čovjek radi u skladu sa propisom i zakonom i neće doći nikada u problem. Ja vam tvrdim, bez obzira na veličinu institucija, na određenu vrstu komplikovanih procedura, da institucija posluje na najbolji način i da su sva sredstva, zajedno mi, Vlada, Srbija, čak i Svjetska banka u nekim projektima, da su zaštićeni na najbolji način. Je li mislite da bi mi mogli tek tako upravljati sa određenim sredstvima Srbije gdje je direktno bio uključen predsjednik Vlade tada, a sada Srbije ili Svjetske banke. Naše norme i kontrole su veoma stroge, pa čak su strožije nego neke kontrole banaka“, kaže Vujičić.
Sva sredstva Zavoda su sredstva Vlade Republike Srpske, te se na taj način štiti javni interes. Ako dođe do bilo kakvih problema, odnosno od odstupanja od Ugovora, istog trenutka Zavod aktivira bankovne garancije i povlači sredstva nazad. Većina navedenih firmi zahtijevala je i produženje roka kako bi ispunili uslove iz Ugovora i zaposlili 30 radnika. S obzirom da nisu zaposlili ni jednog u zadatom roku, Upravni odbor Zavoda odbio je te zahtjeve.
„Razmatrajući činjenice navedene u prigovoru u vezi sa činjenicom da ugovor nije realizovan ni sa jednim licem Upravni odbor nije odobrio produženje roka realizacije projekta.“
Dosije je pokušao da stupi u kontakt sa navedenim firmamam koje su se našle pod lupom MUP-a, ali na pretragama postoje samo podaci o registraciji firmi, ali bez kontakta. Neke firme poklapaju se sa nazivom i sjedištem, ali ne i adresom. Navedeni predstavici iz Ugovora kao što je primjer firme „Linder„ iz Bijeljine ne podudaraju se, odnosno predstavnik iz ugovora i naš sagovornik se uopšte ne poznaju.
„Znači gospodin Jovo Jović nema veze sa firmom ‘Linder’ iz Bijeljine? – Ne! – Da li ste vi aplicirali za neka sredstva u Zavodu za zapošljavanje? – Nismo nikad, ništa aplicirali.“
Raspitivali su se nezaposleni i na društvenim mrežama o firmama koje su otvarale konkurs za zapošljavanje kako bi dobili sredstva Zavoda. Neki su uporno tragali za lokacijama na kojima se nalaze. Oni koji su uspjeli i da dođu na lokaciju nisu znali čime će se baviti, ako i dobiju posao. To je slučaj sa firmom „Dres somers“ iz Gradiške koja je bila na spisku za dodjelu 120.000 maraka od Zavoda.
„Iskustvo sa Dres Somers firmom, da li je neko išao na razgovor za posao?
– Ja sam danas dobio poziv za razgovor kod te firme za posao sa biroa mi poslali, e sad o čemu se tu radi koga god pitam pojma nema.
– Juče sam ja išao na razgovor, nalazi se preko puta gradske kafane i nema nikoga uopšte se nisu ni pojavili a telefon isključen, kancelarija ima ali nisu ni došli. „
U Zavodu za zapošljavanje tvrde, a to je i istraga pokazala, da rade po propisima i internim atima kako bi zaštitili javna sredstva. Ono što im je dobro poznato da postoji određena vrsta animoziteta među poslodavcima. Sredstava nikada nije dosta, pa bude i onih koji se nađu ispod crte. Na žalost neodgovornih poslodavaca godinama su se nagledali u Zavodu. Žale što su ispod crte ostali oni koji bi sigurno realizovali projekat, ali pravilo je da se stimulišu prvo oni koji više lica zapošljavaju.
„Sad ću vam navesti primjer jedne firme koja je prošle godine dobila sredstva za projekat regresnog projekta doprinosa. Firma je zapsolila određen broj radnika sa Zavoda sa zapošljavanje i slijeduje je naravno regresni povrat doprinosa za određenu sumu, međutim mi kad smo izvršili kontrolu vidjeli smo da je ta firma otpustila određen broj radnika, odnosno opravdala je samo 20 odsto povučenih sredstava. Istog momenta smo povukli bankovnu garanciju i povukli sredstva nazad. Kako će to firma riješiti sa bankom koja joj je dala bankovnu garanciju, to nas ne interesuje, nama je bitno da ta sredstva koja obezbjeđujemo i plasiramo da ta sredstva budu iskorišćena i da opravdaju svoju namjenu“, kaže Vujičić.
Zavod za zapošljavanje na godišnjem nivou, kroz razne projekte finansira od tri do šest hiljada radnih novih mijesta u Republici Srpskoj. I ovogodišnji plan je da 3000 lica bude zaposleno kroz program samozapošljavanja, ali ponovo iz Zavoda naglašavaju da su kontrole rigorozne. Šanse za subvencije i samozapošljavanja se daju, ali oni koji misle da zloupotrebljavaju javna sredstva, poručuju im da ne prijavljuju se, jer iako dobiju sredstva, ista se povlače, ako se ne ispune uslovi iz Ugovora. Tako da šansu dobijaju samo oni ozbiljni koji žele da rade i grade Republiku Srpsku sa projektima Vlade Srpske, Srbije i Svjetske banke.
