Iako još niko zvanično nije potvrdio njegovo postojanje, slovenački mediji objavili su “non paper” koji je Janez Janša, premijer Slovenije uputio u Brisel, između ostalog, i Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropske komisije, a u kojem se, između ostalog, navode ideje o podjeli Bosne i Hercegovine.

Prema dokumentu koji je objavljen, ideja je da se Republika Srpska odvoji od BiH i pripoji Srbiji, dok rješenje po pitanju Kosova vide u njegovom ujedinjenju s Albanijom.

“Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije”, navodi se, između ostalog, u dokumentu koji je objavio sajt Necenzurisano.

Kada je riječ o “hrvatskom nacionalnom pitanju” u BiH, u dokumentu se navodi da se to pitanje može riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH.

Dokument tako u uvodu spominje “neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata”, koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostavljanja mira nakon završetka ratova, obećanih evropskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom pravcu u regionu, “ključna pitanja ostaju neriješena”. Ta pitanja su:

– da je Dejtonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100.000 života, praktično prepoznao ono što je postignuto u ratu, ali ne u principu,

– da je trenutno teško zamisliti evropske perspektive Srbije i Kosova,

– da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti,

– da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj uticaj u BiH i Sjevernoj Makedoniji,

– da osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristalica, koji lično imaju koristi od haosa i nefunkcionalnih institucija, niko nije zadovoljan situacijom u BiH.

Ključni dio “non papera” su predložena “rješenja” za navedene probleme.

Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni da donose strateške odluke.

Ujedinjenje Kosova i Albanije. “Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktično ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status – po uzoru na Južni Tirol”, navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većina stanovništva govori njemački.

Ujedinjenje većine teritorije Republike Srpske sa Srbijom. “Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije”, navodi se u dokumentu.

“Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol).”

“To bi Bošnjacima dalo nezavisno funkcionirajuću državu i preuzeli bi punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (slijedeći primjer Turske).

Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU, a u naglom porastu turskog uticaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećoj deceniji”.

Share.