Ministarstvo nauke i obrazovanja Hrvatske u okviru reforme srednjeg stručnog obrazovanja odlučilo je da ukida brojne programe u školama širom zemlje, a na udaru se našla i ćirilica.
Hrvatska namjerava da ukine nastavu na srpskom jeziku i upotrebu ćirilice na nekim smerovima strukovne škole u Vukovaru. Tako đaci neće moći da uče na srpskom za konobara, mesara, turističkog komercijalistu, navode hrvatski mediji.
Mnogi prosvjetni radnici protestuju zbog odluke hrvatskog Ministarstva kojom se ukidaju brojni programi, pa čak i neke gimnazije. Smatraju da je time povrijeđeno pravo na obrazovanje, a i mnogi nastavnici i profesori ostaće bez posla, a posebno su, kako dodaju, ugroženi, demografski devastirani krajevi. Hrvatski prosvjetari nezadovoljni su i jer se ukidaju odjeljenja za deficitarna zanimanja.
Nedavno je poslanica SDSS Dragana Jeckov u Hrvatskom saboru postavila pitanje premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima zašto se ukidaju pojedini strukovni programi.
“U jednoj vukovarskoj srednjoj školi ukinuta su odjeljenja u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu i to je odobrilo Ministarstvo, a riječ je o deficitarnim programima. Čitamo da će doći do značajnih promjena kada je u pitanju sistem obrazovanja, koji će sada biti prilagođen potrebama tržišta rada. Ako to sve znamo, recite mi koji su razlozi ukidanja pojedinih strukovnih zanimanja, kao što su, na primjer, konobari, poslastičari, hotelijersko-turistički tehničari, mesari, koja se događaju u pojedinim školama, ako govorimo upravo o deficitarnim i preko potrebnim zanimanjima”, pitala je Jeckov.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuks kazao je da se reforma strukovnog obrazovanja donosi kako bi se povećao broj učenika koji upisuju gimnazije, jer veliki dio onih koji završe strukovnu školu ne ide na tržište rada, već upisuje fakultet. Međutim, najveći dio onih koji odustaju od studiranja upravo dolazi iz strukovnih škola, kaže Fuks.
“U strukovnom obrazovanju moramo da napravimo čitav niz promjena, kako samih programa, tako i povećavanje pojedinih razreda jer su u ovom trenutku prosječni razredi na 19 učenika, a optimum je 22. Ne možemo dozvoliti da imamo čitav niz rascjepkanih sličnih, srodnih programa u kojima je upisano jedno, dvoje ili troje djece. Naravno da je plan upisa, koji je sada na javnoj raspravi, rađen u saradnji i sa školama i sa županijama, odnosno osnivačima”, rekao je Fuks.
Dragana Jeckov izrazila je nezadovoljstvo takvim odgovorom ministra i navela primjer vukovarske srednje škole “Marko Babić” u kojoj su ukinuta tržišno potrebna zanimanja za koja se uči na srpskom.
“I to, zamislite ironije, ukidaju se ona odjeljenja u kojima se nastava odvija po modelu A, na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Moja dužnost je kao zastupnice, ako vas već nisu informisale vaše stručne službe, da vas ja na to upozorim”, zaključila je Jeckov, prenose hrvatski mediji.
