Centralna manifestacija i obilježavanje 27 godina od hrvatske vojne akcije “Oluja” biće održana 4. avgusta u Novom Sadu, a mnogi od protjeranih Srba i danas osjećaju posljedice, koje se, osim na gubitak članova porodica, odnose i na i dalje brojna neriješena statusna pitanja.

Podsjećanja radi, akcija je počela 4. avgusta napadom Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane na Republiku Srpsku Krajinu, zbog čega se svake godine taj datum obilježava kao dan posvećen stradalim i prognanim Srbima na teritoriji Hrvatske i kao podsjećanje na kršenje njihovih prava.

Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regiona, za “Nezavisne” kaže da je “Oluja” zločin i najveće etničko čišćenje u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

“Srbija bi trebalo da insistira da se zabrani proslava ‘Oluje’ u Kninu, jer 5. avgusta se ne slavi uspostava integriteta hrvatske države, nego prije svega progon i etničko čišćenje krajiških Srba”, rekao je on.

On smatra da je 250.000 protjeranih Srba u “Oluji” i još toliko protjeranih kroz druge prisilne metode zločin za koji bi trebalo da odgovara Hrvatska, dok su Srbi u Hrvatskoj, kako tvrdi, “građani petog reda”.

“Nažalost, mnogi u Hrvatskoj rehabilituju ustaštvo i ustašku ideologiju, što govori da temelj te države nije antifašizam”, tvrdi on i upozorava da se slavljenje Nezavisne države Hrvatske gotovo i ne sankcioniše.

Što se tiče preostalih Srba koji žive u Hrvatskoj, on tvrdi da je i dalje u pitanju sistemska diskriminacija i nastavak politike koja je dovela do “Oluje” i drugih akcija za koje tvrdi da su zločinačke.

“Ja se zalažem da Vlada Republike Srbije insistira i traži pokretanje suštinskog dijaloga s Vladom Hrvatske, a da temelj tog dijaloga treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji, odnosno Aneks G tog sporazuma, koji se odnosi na privatnu svojinu i stečena prava”, kaže on. Prema njegovim riječima, svim građanima i pravnim subjektima treba da budu zaštićena prava koja su imali na dan 31.12.1990. godine, a da se svi ugovori koji su sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju proglasiti ništavnim.

“Važno je da Srbija pokrene taj dijalog i da napravi sveobuhvatan izvještaj i analizu otete imovine prognanih Srba i drugih oštećenih građana. U slučaju da Hrvatska odbije taj dijalog, treba o tome upoznati međunarodne organizacije i informisati ih da je u pitanju članica EU koja odbija da vodi dijalog o jednoj od temeljnih vrijednosti današnjeg svijeta, a to su ljudska i manjinska prava”, rekao je Linta.

Milan Žunić, predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglih i raseljenih u Srbiji, rekao je da akcija “Oluja” predstavlja genocid, jer je imala za cilj uništavanje srpskog naroda u Hrvatskoj.

“Moramo konačno izvršene zločine prema Srbima da zovemo pravim imenom, dužni smo prema našem namučenom, napaćenom i postradalom narodu u Hrvatskoj da to kažemo bez ustezanja”, rekao je Žunić.

On je podsjetio da je tokom ove vojne akcije protjerano više od 250.000, a ubijeno oko 2.000 Srba, te da se radi o zločinu koji šalje poruku i obavezu da srpski narod ne zaboravi nijednu žrtvu. Žunić je naglasio da je ta akcija 1995. godine sprovedena nad nemoćnim i nezaštićenim civilima, ističući da je 85 odsto žrtava činilo stanovništvo starije od 65 godina.

“Činjenica je da je ovaj zločin zaista i počinjen i da su avioni hrvatske vojske zaista granatirali civilne kolone Srba iz Hrvatske, koje su bježale iz Hrvatske, i da je u tim napadima poginulo 13 osoba, od čega šestoro djece, a 24 osobe su ranjene”, kazao je Žunić.

Nenad Abramović, predsjednik Udruženja “Zavičaj”, rekao je da se prije akcije “Oluja” dogodilo nekoliko zločina nad srpskim narodom u Hrvatskoj i podsjetio na akciju “Otkos”, u kojoj je, kaže, protjerano oko 7.000 ljudi.

Share.