in

Da li je zapadni Balkan zarobljenik neriješenih pitanja između zemalja članica EU

Jedan od razloga što je proces proširenja usporen proteklih godina je neslaganje koje postoji između zapadnih i istočnih članica EU u vezi sa reformom EU.

Naime, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, još prije nekoliko godina izjavio je da bi prije prijema zemalja zapadnog Balkana u EU trebalo reformisati samu Uniju, a s njim se slaže i Olaf Šolc, nasljednik Angele Merkel na poziciji kancelara Njemačke. Šolc je ovo prije nekoliko mjeseci konkretizovao time što je predložio da bi trebalo ukinuti veto na spoljnopolitičke odluke EU, jer, kako on smatra, EU ne može funkcionisati sa 30 i više članica po principu konsenzusa.

Mateuš Moravjecki, premijer Poljske, prije nekoliko dana odbacio je ovu ideju i u svom govoru koji je održao u Hajdelbergu, u Njemačkoj, indirektno kritikovao Njemačku i Francusku da povezivanjem reforme EU s procesom proširenja žele ucijeniti Poljsku i druge zemlje koje insistiraju na jačem učešću nacionalnih država unutar EU.

Prema njegovom mišljenju, ucjena se sastoji u tome da Njemačka i Francuska neće glasati za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju ako zemlje poput Poljske ne pristanu na veću centralizaciju u donošenju odluka unutar EU. Moravjecki, naime, ističe da je EU jača ako se ona sastoji od nacionalnih država ukorijenjenih na istoriji Evrope od antičke Grčke i Rima preko hrišćanske tradicije, a ne ako se moć koncentriše u rukama “elita”, kako on naziva briselsku administraciju.

“Ako EU treba da promijeni način donošenja odluka, a da to ima demokratski legitimitet i omogući međusobno povjerenje, onda zemlje članice moraju vratiti puni autoritet nad Ugovorima o osnivanju EU. One ne mogu prepustiti moć donošenja odluka ‘glavnom štabu Brisel’ i ‘koalicijama moćnih'”, naglasio je Moravjecki.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da bi ovaj govor trebalo vidjeti kao nastavak razgovora o mogućim reformama EU.

On ističe da ova debata koja postoji u vezi sa budućnošću EU i povezivanjem s procesom proširenja već utiče na usporavanje procesa proširenja, jer, kako kaže, očigledna je neizvjesnost da li će EU ikada biti spremna za proširenje na nove članice.

“Ukoliko je vizija budućnosti EU toliko različita, onda se postavlja pitanje da li se te pozicije ikada mogu do te mjere približiti da se EU reformiše i otvori put ka novim članicama. Nažalost, s obzirom na taj duboki jaz, pitanje je koliko dugo će taj proces razgovora i pregovora trajati”, naglašava on.

Kako ističe Ćerimagić, proces pregovaranja još nije ni konkretizovan, jer ne postoje formalne strukture koje vode pregovore, pa se postavlja pitanje koliko će taj proces još trajati.

Za Ćerimagića je povoljniji scenario moguć ako je ovaj govor poljskog premijera samo početna pozicija za dalje razgovore, što bi onda otvorilo put ka kompromisnom rješenju, koje bi onda omogućilo nastavak proširenja.

Prizori kao iz bajke: Palanačko polje pretvoreno u ogromno jezero (FOTO)

Dodik i Cvijanovićeva čestitali pobjedu novom predsjedniku Crne Gore