U Njujorku je danas, 12.maja, održana polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH.
Debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH, na kojoj se raspravljalo o ulozi OHR-a nakon ostavke Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, je završena, a mišljenja svjetskih sila su podjeljena.
Velika Britanija: Visoki predstavnik i dalje ključan za stabilnost BiH
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva pri Ujedinjenim nacijama Džejms Kariuki izjavio je danas na sjednici Savjeta bezbjednosti UN (SB UN) posvećenoj Bosni i Hercegovini da London nastavlja snažno da podržava ulogu visokog predstavnika kao ključnog mehanizma civilnog sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Ponavljamo podršku visokom predstavniku kao kamenu temeljcu civilne implementacije Dejtonskog sporazuma”, rekao je Kariuki.
Britanski diplomata izrazio je zabrinutost zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini, navodeći da pojedini politički akteri nastavljaju da opstruišu demokratske procese, blokiraju zakonodavni rad i zloupotrebljavaju ustavne mehanizme.
On je upozorio da budućnost Bosne i Hercegovine ne smije da bude “talac politike podjela”, upozoravajući na podsticanje etničkih i vjerskih tenzija, kao i na retoriku koja uključuje pozive na formiranje trećeg entiteta ili secesiju.
“Ne treba se voditi izvještajima, već principima”
Uspjeh se može postići samo poštovanjem ustavnosti oba entiteta u BiH, kao i poštovanjem sva tri konstitutivna naroda, kao što je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, a međunarodna zajednica treba da podrži upravljanje u BiH koje će biti u rukama izabranih domaćih političkih aktera, izjavio je ambasador Srbije u UN Radomir Ilić.
On je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH naglasio da se ne treba voditi izvještajima, već principima, jer se izvještaji mijenjaju od strane do strane, a to sa principima ne bi trebao da bude slučaj.
Ilić je potvrdio nepokolebljivu privrženost Srbije teritorijalnom integritetu i suverenitetu predviđenim Poveljom UN, uz napomenu da Beograd stoga podržava suverenost i teritorijalni integritet BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji ostaje kamen temeljac mira, stabilnosti i ustavnog poretka u BiH.
On je napomenuo da Srbija vjeruje da budućnost BiH leži u zakonito izabranim domaćim akterima, te da su dijalog, kompromis i međusobno razumijevanje nezamjenjivi.
“Mere koje nisu donesene uz saglasnost podrivaju stabilnost. BiH je potrebno da se njom upravlja iznutra, dok međunarodni akteri treba to da podrže”, zaključio je Ilić.
“Eufor i dalje ima ključnu ulogu”
Šef Delegacije EU u UN Stavros Lambrinidis istakao je da je odlukom o otvaranju pregovora o pristupanju BiH Uniji ostvaren veliki napredak, ali da je dinamika sprovođenja reformi od tada stala.
On je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH rekao da je privrženost političkog rukovodstva u BiH donijela pomenuti napredak, te da je EU privržena evropskoj perspektivi BiH.
Lambrinidis je u ime EU pozvao sve strane u BiH da se vrate evropskom putu i sprovedu reforme.
On je dodao da Eufor i dalje ima ključnu ulogu u pomaganju vlastima u održavanju mira i bezbjednosti.
Balta: Dejton je temelj ostvarenja u BiH
Ambasador Grčke pri UN Aglaja Balta izjavila je da je Dejtonski mirovni sporazum bio temelj dostignuća u BiH u prethodne tri decenije i da ostvarenja ne smiju biti dovedena u pitanje.
“Dejtonski sporazum i dalje je temelj tih dostignuća, mora biti očuvan i moraju ga poštovati sve tri strane”, rekla je Balta na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.
Ona je dodala da će Grčka “nastaviti da podržava snažne i efikasne demokratske institucije u BiH, koje doprinose stabilnosti, koheziji i razvoju zemlje”.
Pariz privržen političkoj stabilnosti BiH
Francuska je privržena političkoj stabilnosti, teritorijalnom integritetu i suverenosti BiH, izjavio je francuski ambasador u UN Žerom Bonafon.
On je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH rekao da Francuska podržava sve napore BiH da napreduje na putu pregovora o učlanjenju u EU.
Bonafon je naglasio da je budućnost BiH, kao i cjelokupnog Balkana u EU.
On je pozvao sve političke aktere u BiH da pojačaju napore u procesu sprovođenja reformi.
Bonafon ja podsjetio da su 2008. godine usvojeni ciljevi u kviru agende “Pet plus dva”, uz napomenu da se Francuska nada da se oni mogu što prije ostvariti.
On je naglasio važnost izbora u BiH, koji će biti održani u oktobru, kao i toga da oni budu transparenti i održani uz “izborni integritet”.
Predstavnik Kine: Ostajemo pri svom stavu – Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti
Zamjenik stalnog predstavnika Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih Nacija Sun Lej istakao je na sjednici o situaciji o BiH da Kina ostaje pri svom stavu, a to je da Kristijan Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a.
“Od suštinske je važnosti da se poštuje princip nemiješanja u unutrašnje stvari. Sudbina Bosne i Hercegovine treba da bude u rukama njenih naroda, a o njenim pitanjima treba samostalno da odlučuju i upravljaju sami narodi. Kina je upoznata sa najavom Šmita da će podnijeti ostavku na funkciju visokog predstavnika. Naš stav po tom pitanju ostaje nepromijenjen”, istakao je on.
Dodao je da imenovanje Šmita nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.
“I institucija visokog predstavnika i bonska ovlašćenja predstavljaju posebne aranžmane za poseban period. Oni ne bi trebalo da budu produžavani, a još manje da postanu trajni”, dodao je on.
Nebenzja pozvao na hitno gašenje OHR-a
Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN.
“Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH”, rekao je Nebenzja.
On je spomenuo i, kako je naveo, uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela nestabilnosti.
“Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Јugoslavije”, naglasio je Nebenzja.
“U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”
“U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”, poručila je predstavnica SAD u Savjetu bezbjednosti UN Tami Brus, na sjednici u Njujorku na kojoj se raspravlja o BiH.
“SAD smatraju da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama domaće izabrane političare i mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus”, izjavila je Brus.
Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH naglasila da “OHR nikada nije trebao da bude trajna misija, te da će naredni izabrani visoki predstavnik imati ograničena ovlaštenja”.
Brusova je podsjetila da se “predsjednik Milorad Dodik povukao sa funkcije, te da su u Republici Srpskoj povučeni zakoni koje su SAD smatrale ‘spornim’, uz napomenu da će u oktobru biti održani izbori”.
Ona je ocijenila da se međunarodna misija u BiH kreće ka novoj fazi, te da uskoro neće biti potrebna funkcija visokog predstavnika.
Prema njenim riječima, poenta je da se pragmatična rješenja traže kroz dogovor, a ne kroz diktat.
Ona je naglasila da će SAD procjenjivati kandidate u smislu povjerenja i nepristrasnosti, te da Amerika ima i svoje kandidate “ukoliko to bude potrebno”.
Brusova je navela da je poruka liderima u BiH da se usredsrede na pragmatično upravljanje, a ne na dramatične promjene.
“Važno jačanje demokratske otpornosti”
Velika Britanija poziva političare u BiH da se usredsrede na agendu reformi, a međunarodnu zajednicu da podrži BiH na tom putu, izjavio je zamjenik ambasadora Velike Britanije u UN Džejms Karijuki.
On je na sjednici Savjete bezbjednosti UN naveo da je London “zabrinut zbog situacije u BiH”, uz napomenu da je u izbornoj godini važno “jačanje demokratske otpornosti”, kao i to da se na izborima koristi savremena tehnologija.
“Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na poštovanje političke nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suverenosti BiH”, naglasio je Karijuki.
On je još jednom ponovio stav Londona da “treba da se podrži funkcija visokog predstavnika, kao i puna ovlaštenja na toj funkciji”.
Rusija se usprotivila prisustvu Šmita
Odmah na početku sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o BiH, Rusija se usprotivila tome da na sjednici prisustvuje Kristijan Šmit.
“Imamo prisustvo Kristijana Šmita. On nikada nije imao, niti ima pravo da se obraća međunarodnoj zajednici. Ne treba da predaje ikakve dokumente ovom vijeću. Tražimo da se njegove riječi uzmu kao lično gledište jednog građanina Njemačke. Šmit je navodno odstupio sa pozicije koju nikada nije ni imao”, naglasila je Ana Јevstingejeva, zamjenik stalnog predstavnika Moskve u UN, prenosi RTRS.
Šmit napušta BiH
OHR je saopštio da je Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.
Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIC) od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.
Iz OHR-a navode da će Šmit ostati u BiH “dok traje potraga za njegovim nasljednikom”.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je ranije da vjeruje da će Rusija na sjednici tražiti da sve Šmitove odluke budu proglašene pravno nevažećim.
Vlada Republike Srpske usvojila je 1. maja 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je istakla dosljednu podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.
Republika Srpska je pozvala Savjet bezbjednosti UN i njegove članice da se založe za dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, uključujući i poštovanje prava na samostalno upravljanje, u skladu sa Ustavom BiH, prenosi Srna.