Uvrede na račun institucija i rukovodstva Srpske, njenih istorijskih tekovina i svega što nosi bilo kakav srpski predznak, predstavljaju politički pokušaj pojedinih bošnjačkih političara da se Republici Srpskoj nametne što veći teret krivice, te da se u konačnici stvore uslovi i atmosfera u dijelu međunarodne zajednice da ono što je navodno genocidno ne može ni moralno da postoji.
Smatraju ovo sagovornici “Glasa Srpske” komentarišući sve učestalije skandalozne izjave pojedinih bošnjačkih političara, a u kojima se gotovo sve iz, kako ga nazivaju, manjeg entiteta proglašava genocidnim i fašističkim, a u čemu su najdalje do sada otišli Bakir Izetbegović, Šefik Džaferović, Željko Komšić i Bisera Turković.
Prema riječima profesora međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, Željka Budimira na ovaj način bošnjačka elita pokušava aktuelnu političku krizu u očima Zapada predstaviti kao bezbjednosnu, te napraviti osnov za eventualnu intervenciju spolja.
– U tom svjetlu trebalo bi posmatrati i posljednje napade na Vojsku Republike Srpske u kojima se ona proglašava genocidnom. Znači, na sve načine se pokušava obesmisliti moralni integritet Srpske, a na šta se uostalom nadovezuje i nametnuti Inckov zakon o genocidu. Radi se o ozbiljnoj, opasnoj i prizemnoj strategiji bošnjačkih elita, a koju kao dodatni element prati i pokušaj da se oni pred dijelom međunarodnih aktera predstave kao nosioci nekakve građanske ideje, a koja odgovara liberalnoj evropskoj. Zbog svega toga, BiH se danas nalazi u poziciji iz koje će teško izaći – istakao je Budimir.
Slično mišljenje dijeli i profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja navodeći kako ga brine što ovo neprimjereno etiketiranje svega što je srpsko, prolazi ispod radara i bez reakcija od strane međunarodnih aktera i njihovih predstavnika u BiH, a koji se bar deklarativno zalažu za budućnost, suživot, demokratiju i pomirenje.
– I to je veliki problem. Da su oni više uključeni u sve ovo ne bi dolazilo do ovolikog nepovjerenja među narodima u BiH i ovolikih tenzija. A one su upravo sve veće zbog ovakvih izjava pojedinih bošnjačkih političara – naveo je Šolaja, dodajući da bi sve trebalo gledati i u svjetlu predstojećih izbora i mobilizacije bošnjačkog biračkog tijela.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, policija u saradnji s nadležnim tužilaštvima trenutno postupa po četiri prijave koje se odnose na kršenje člana 280a Krivičnog zakona Republike Srpske.
Aleksandar Glavaš iz DNS-a koji je nedavno protiv bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića, podnio krivičnu prijavu zbog povrede ugleda Srpske i njenih naroda, smatra kako bi se protiv ove pošasti trebalo institucionalno boriti na sve načine.
– Mislim da su političari iz Srpske do sada olako prelazili preko ovoga, teških i uvredljivih riječi na račun srpskog naroda. Pozvao bih sve da iskoristimo sve zakonom nam date mogućnosti. Treba reagovati, jer krajnji cilj jeste rušenje i ukidanje Srpske – kaže Glavaš.
Iako ne vjeruje da će pravosudne institucije na nivou BiH otvoriti predmete zbog vrijeđanja Srpske, njenih tekovina i institucija, srpskog naroda u cjelini, ali i izazivanja vjerske i međunacionalne mržnje, jer se iste, kako smatra, nalaze pod direktnom kontrolom SDA, Glavaš kaže da ne treba odustajati.
– Iako je jedan od tužilaca i sin Šefika Džaferovića, odlučio sam da podnesem krivičnu prijavu protiv bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer je uvredljivo i neprimjereno da on u bilo kojem kontekstu Srpsku dovodi u vezu s nacističkim odredima smrti. Mislim da pod hitno treba podnijeti prijavu i protiv poslanika iz Koalicije “Zajedno za BiH” u Narodnoj skupštini Srpske Begije Smajić koja Vojsku Republiku Srpske naziva genocidnom. Ne smijemo preko toga više prelaziti – naglasio je Glavaš.
Kaže i da je i jedan od ciljeva ove neprimjerene i uvredljive retorike prikrivanje i pod tepih guranje svih zločina koji su u proteklom ratu počinjeni nad srpskim narodom. Kao ilustraciju je naveo primjer Podrinja u kojem ožalošćene porodice više od 25 godina čekaju istinu i pravdu za više od 3.200 ubijenih.
Srđan Mazalica iz SNSD-a navodi kako bošnjački političari vrijeđanjem Srpske i stavljanjem joj oko vrata kamena i crne etikete, u stvari pokušavaju brendirati pojam genocida, te na sve prizemne načine riječ genocid povezati sa svim što se odnosi na Srbe, Srbiju i Srpsku.
– Simptomatično je što se kao “genocidni” karakterišu i umjetnička djela, institucije, ali i čitav narod – poručio je Mazalica, postavljajući pitanje šta je sljedeće, ali i poručujući da VRS ne samo da nije genocidna, već je zahvaljujući njoj spriječen još jedan genocid nad Srbima u 20. vijeku.
Podsjećanja radi, Begija Smajić iz Poslaničke grupe “Zajedno za BiH” u NSRS, na posljednjoj sjednici najvišeg zakonodavnog tijela Srpske rekla kako je VRS genocidna, a što je bilo na fonu nekih ranije iznesenih uvredljivih izjava koje su se mogle čuti od strane političara iz Sarajeva. Džaferović je tako u intervjuu za njemački portal “Di velt”, a govoreći o obilježavanju Dana Srpske, isti uporedio sa maršom nacističkih odreda. Ništa manje prizemniji nije bio ni Željko Komšić koji je u jednom od svojih intervjua istakao da građani BiH žive pod fašističkom okupacijom, te da do suštinskih promjena jedino može doći kada se BiH riješi fašista i uspostavi građanska republika. On je ovom prilikom naveo i da su se tokom obilježavanja 9. januara mogle čuti, kako je istakao, jedino fašističke poruke utemeljene na teoriji i praksi krvi i zla.
Lider SDA Bakir Izetbegović, pak, smatra da je srpski narod loš, dok je ministarka inostranih poslova BiH, Bisera Turković, otišla korak dalje te srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika uporedila sa Hitlerom.
Mentalni kavez
Prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, ova retorika pojedinih bošnjačkih političara drži čitavu BiH u jednom zarobljeništvu i nekoj vrsti mentalnog i fizičkog kaveza.
– Na ovan način se prosipa mržnja koja dodatno cementira podele među narodima u BiH. Na taj način ne možemo napred. Tolike godine nakon rata nikako da od njih čujemo neke bar simbolične poruke mira, zajedništva i tolerancije. Ne može se sve nazivati genocidnim i onda očekivati od druge strane da to tek tako prihvati. Nažalost, sve to se prenosi i na mlađe generacije, te naša budućnost svakim danom postaje sve neizvesnija, pogotovo jer, kako mi se čini, delu međunarodne zajednice odgovara jedno ovakvo haotično stanje u BiH – naveo je Šijaković