Odlazak radne snage s domaćeg tržišta dobija enormne razmjere, o čemu svjedoče i podaci da je samo u Sloveniju i Njemačku u prošloj godini otišlo skoro 20.000 radnika.
Agencije za rad i zapošljavanje BiH za 11 mjeseci prošle godine izdala je čak 17.917 radnih dozvola za Sloveniju, što je povećanje za skoro 10.000 radnika u odnosu na 2020. godinu kada je izdato 7.887 tih odobrenja.
To znači da je u prosjeku svaki mjesec domaće tržište napustilo 1.493 radnika, odnosno 50 radnika dnevno je otišlo u Sloveniju.
Agencija je posredovala i prilikom zapošljavanja domaćih radnika u Njemačkoj, pa su u 2021. godini izdali 487 radnih dozvola, dok je u 2020. godini izdato nešto više, odnosno 533.
– Agencija nije posredovala u zapošljavanju u druge države – naveli su u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Poslodavci ističu da imaju recept za povratak radne snage na domaće tržište ali i dolazak inostranih radnika.
– Smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, kao i javne potrošnje i korekcijom raspodjele u korist radnika u privredi možemo stvoriti uslove za povratak naših građana, čak i boravak stranih državljana. Ključ je u efikasnijem upravljanju prirodnim i ljudskim potencijalom – naveo je direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić. Naglasio je da će plate rasti i dalj, te da će u skorijem periodu eksterne migracije biti zaustavljene.
– Stabilizacija političkih prilika i vladavina prava su imperativ. Fokus javnosti treba preusmjeriti na životne teme. Kvalitet i dostojanstvo života i rada su najbitnije teme u jednoj zajednici – poručio je Aćić.
Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage daleko radikalniji, posebno kada je riječ o Sloveniji i Austriji.
– Imamo ljude koji samostalno, bez ikakvog posrednika, odlaze u ove zemlje da rade – naveo je ekonomista Goran Radivojac.
On tvrdi da ne možemo više kao ranije govoriti o raspoloživosti radne snage te da su se ti trendovi promijenili.
– Nije viša matematika da ti ljudi idu tamo za veću platu. Taj proces će biti usporen tek kada se dostigne neka vrsta ravnoteže u troškovima života. Tek tada će se tržište ustabiliti. Posljedica svega jeste to što će i BiH u nekim djelatnostima, što se već i dešava, postati uvoznik radne snage. Ta globalizacija je već na kućnom pragu i to je nešto što ćemo morati prihvatiti – rekao je Radivojac.
On podsjeća i da se kod nas promijenila struktura radne snage, ne samo starosno, već i po profilima radnika.
– U nekim djelatnostima je već duže teško naći radnike. Zbog toga će BiH morati da uvozi radnu snagu što će s druge strane značajno uticati na naše društvo, kako s kulturološkog tako i s tradicionalnog aspekta – naveo je Radivojac i dodao da će domaće tržište radne snage u idućih pet godina do deset godina doživjeti najveću transformaciju ikada.
Prognoze
Goran Radivojac prognozira da će plate u Srpskoj rasti sve dok se životni standard u inostranstvu i na domaćem tržištu ne izjednači.
– Naš radnik tamo dobije veću platu, ali mora platiti smještaj. Dakle, tek kada prihod koji mu ostane tamo bude izjednačen onim koji mu ostane u njegovoj zemlji radnik će izgubiti motiv da ide preko granice. Ostaju mu svakako neki drugi, unutrašnji motivi, koji su manje presudni – naveo je Radivojac.