Katastrofalna putna infrastruktura, neadekvatna saobraćajna signalizacija, nedovoljno rigorozne sankcije, divljanje na cestama, ali i sve učestalije korištenje mobilnih telefona samo su neki od razloga porasta nesreća i gubitka života na bh. saobraćajnicama.
U saobraćajnim nesrećama proteklog vikenda poginulo je pet, a povrijeđeno je 11 osoba. Svih pet osoba je poginulo u nesrećama u subotu, a u četiri udesa su učestvovali vozači motocikla.
Ovi slučajevi su samo posljednji u nizu tragedija u kojima su ljudski životi izgubljeni, a “crna statistika” stradalih na bh. cestama je, nažalost, sve veća. O uzrocima porasta saobraćajnih nesreća, ali i o brojnim drugim pitanjima za Klix.ba govorio je diplomirani inžinjer saobraćaja i vještak saobraćajne struke Enver Abadžić.
“Kada govorimo s aspekta vještačenja i ulaženja u detaljne uzroke nastanka saobraćajnih nesreća, posebno onih sa smrtnim ishodom i većim posljedicama, kao i onih s većom materijalnom štetom su faktori subjektivne prirode. Oni se ogledaju u ponašanju učesnika u saobraćaju, u vožnji pri prevelikim brzinama, nepoštivanja saobraćajnih propisa, ali tu postoji i jedan bitan uzrok koji ni propisi nisu dovoljno obradili, a to je upotreba mobitela prilikom upravljanja vozilom”, kaže Abadžić.
Loša putna infrastruktura
Putna infrastruktura u našoj zemlji je daleko od zadovoljavajuće i sigurne, što predstavlja plodno tlo za potencijalne tragedije. Rupe, loša i nedostatna saobraćajna signalizacija. Gužve, sporost, probijanje rokova, odroni, teške i česte nezgode – sve su to prve asocijacije na kvalitet putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Uprkos velikoj količini uloženog novca, putna infrastruktura BiH je među najlošijim i najopasnijim u regionu.
“Kada govorimo s aspekta puteva, jesu li nam putevi katastrofalni? Jesu. Bilo da je riječ o magistralnim, regionalnim, lokalnim, pa čak i o autoputu, svi su oni katastrofalni. Puno kolotraga na cestama, udarnih rupa, raskrsnica koje nisu regulisane na propisan način, gužve na cestama koje stvaraju preopterećenost puteva gdje se onda dešavaju preticanja koja povećavaju opasnost od nastanka saobraćajnih nesreća”, ističe Abadžić.
Veliki broj stradalih su mladi ljudi
Nažalost, većina stradalih u saobraćajnim nesrećama, kao i onih koji te nesreće izazivaju su mladi ljudi što pokazuje nedostatak preventivnog djelovanja koje se ogleda prije svega u edukaciji o nastajanju, izbjegavanju, ali i reakciji u potencijalno opasnim situacijama.
“Potrebno je da se mladim ljudima ukaže na opasne situacije, šta znači ta psihofizička sekunda u saobraćaju, koji put vozilo prelazi u toj sekundi u odnosu na brzinu kretanja, jesu li oni svjesni da mi ako npr. idemo brzinom 72 km/h da u jednoj sekundi prelazimo 36 metara. Za ovakvo ponašanje učesnika u saobraćaju odgovornost snosimo svi, i roditelji i vaspitno obrazovne ustanove, iako imam dojam da su škole sve manje vaspitne ustanove. Kada sve navedeno uzmemo u obzir, bojim se da ništa bolje ne možemo ni očekivati”, naglašava Abadžić.
Osim mladih ljudi, sve više žrtava u saobraćajnim nesrećama su motociklisti. Samo u proteklim danima u saobraćajnim nesrećama je učestvovalo pet motociklista, od toga dva su smrtno stradala dok su ostali zadobili teže tjelesne povrede. Prekomjerna brzina, neposjedovanje sigurnosne opreme, ali ni položenog vozačkog ispita samo su neki od razloga sve većeg broja tragedija.
“Nisu to samo motociklisti, tu se radi o svim licima koji upravljaju vozilima na dva točka, odnosno vozilima koja su sama po sebi nestabilna i svaka fizička prepreka koja se javi pri velikim brzinama njima predstavlja veliku opasnost. Po pitanju sigurnosne opreme, i tu primjećujem veliku neodgovornost, koja uz dinamičnu, eksplozivnu vožnju, preticanje na dijelovima puteva koji za to ne ispunjavaju uslove ugrožava sigurnost u saobraćaju. Imamo i situaciju da veliki broj motociklista ne posjeduje ispit odgovarajuće kategorije za upravljanje dvotočkašima što je također važan faktor kada govorimo o ovoj temi”, upozorava Abadžić.
Zakon na čekanju
Dugoočekivani prijedlog o izmjena i dopunama zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH kojim bi se definisala bahata vožnja što bi za prekršitelje zakona značilo strožije kazne još uvijek je samo mrtvo slovo na papiru.
Inicijativa koju su Predsjednik kluba SDP-a Saša Magazinović i Jasmin Imamović poslanik iz kluba SDP-a predložili na 27. redovnoj sjednici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dobila je jednoglasnu većinu u prvom glasanju. Iako je u većini evropskih zemalja bahata vožnja jasno definisana i drakonski kažnjavana, Abadžić smatra da u BiH pomenuti zakon ne bi napravio bitnu razliku.
“Prema mom mišljenju, mi i danas imamo zakonom regulisane sankcije kako u vidu izricanja novčanih kazni tako i zaštitnih mjera oduzimanja vozila kao i zabrane upravljanja vozilom. Oni koji su neodgovorni i koji krše zakonske propisi, oni u velikom dijelu već imaju enorman broj neplaćenih ili plaćenih kazni pa izvlačimo zaključak da za agresivne vozače kazna ne predstavlja ništa. Po mom dubokom ubjeđenju, nesreća ne nastaje zbog toga kada neko prekorači brzinu za 10 ili 20 km/h, jer mi imamo dionice gdje su ograničenja brzine 40 km/h i na takvim dionicama stvaraju se gužve, kolone što dovodi do porasta nervoze posebno kod mladih vozača koji onda te kolone pretiču”, rekao je.
Na kraju, dodao je i šta bi bilo bolje rješenje.
“Daleko bi bilo bolje da se na određenim dionicama uvede normalna brzina odvijanja saobraćaja, posebno u onim dijelovima gdje je velika frekvencija kako bi se izbjeglo ekstremno nakupljanje vozila. Oni koji postavljaju znakovnu signalizaciju ne vode računa o opterećenosti puta, a osnovno je da svaki put ima svoju prohodnost. Potrebno je sankcionisati i one koji na cestama uvode tako male brzine kretanja, ali i one koji ih u velikoj mjeri prekoračuju”, zaključio je Abadžić.
Upit na ovu temu poslali smo i Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA. Međutim, njihovi odgovori nisu nam uspjeli dati nagovještaj rješenja sve prisutnijeg i u mnogim slučajevima smrtonosnog problema.
Na pitanje kada možemo očekivati izmjene zakona o sigurnosti saobraćaja i da li će pomenute izmjene, prema njihovom mišljenju, doprinijeti smanjenju smrtnosti na bh. drumovima, dobili smo sljedeći odgovor:
“Za navedeni Zakon je nadležno Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, koje može inicirati izmjene i dopune navedenog Zakona. O smanjenju smrtnosti na cestama kao posljedici izmjene i dopune Zakona nije moguće govoriti bez uvida u sadržaj i problemsko područje koji se tretira potencijalnim izmjenama i dopunama”.
U daljem odgovoru istakli su da je evidentno da je u proteklom vikendu pet osoba izgubilo život i to je, posmatrano statistički u odnosu na dosadašnje pokazatelje broja poginulih na godišnjem nivou, veoma negativan porast. Međutim, kažu da je nezahvalno govoriti o uzrocima porasta saobraćajnih nezgoda, jer svaka saobraćajna nezgoda ima jedinstvene specifičnosti, okolnosti, uslove i uzroke pod kojima se dogodila.