Na meti Tužilaštva BiH u istrazi o navodnom napadu na ustavni poredak BiH nalaze se najviši zvaničnici Srpske, predsjednici svih stranaka vladajuće koalicije te šefovi njihovih poslaničkih klubova koji su bili formalni predlagači informacija i zaključaka sa posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti održane 10. decembra ove godine.
To je potvrdio predsjednik SPS-a Goran Selak, koji je juče u svojstvu svjedoka u ovom predmetu dao iskaz u Tužilaštvu BiH.
Pozivi su upućeni i liderima PDP-a Branislavu Borenoviću i DNS-a Nenadu Nešiću, kao i predsjedniku SDS-a Mirku Šaroviću.
Nešić bi danas trebalo u Tužilaštvo BiH, dok je Borenović izjavio da će sutra dati iskaz, isto kao i Šarović.
Prema tvrdnjama izvora “Glasa Srpske” odlično upućenog u sva dešavanja u vezi sa predmetom “Napad na ustavni poredak”, krajnji cilj je da se osumnjičenima u ovom predmetu onemogući izlazak na izbore.
Izvor “Glasa” kaže da je zadatak Tužilaštva BiH da po svaku cijenu podigne optužnicu protiv najviših zvaničnika Srpske i lidera vladajućih stranaka.
– Poslije toga predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, koji slovi za čovjeka od povjerenja direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, trebalo bi da potvrdi optužnice, čime počinje krivični postupak. U skladu sa širokim planom, onda bi na scenu stupio CIK, koji bi pozivajući se na član 1.13 Izbornog zakona trebalo da odbije da ovjeri prijavu za učešće na izborima svih političkih subjekata protiv čijih lidera su potvrđene optužnice – tvrdi naš sagovornik.
On objašnjava da član 1.13 Izbornog zakona kaže da “prijava za učešće na izborima uključuje izjavu da će se politička stranka u svojim aktivnostima pridržavati Dejtonskog mirovnog sporazuma”, dodajući da bi CIK optužnicu za krivična djela protiv integriteta BiH tretirao kao nepridržavanje Dejtonskog sporazuma.
Bakalar
Na pitanje “Glasa” može li se licu protiv koga se vodi krivični postupak za krivična djela protiv integriteta BiH iz glave 16. Krivičnog zakona BiH izreći mjera zabrane kandidovanja ili učešća na izborima, predsjednik CIK-a Željko Bakalar je izbjegao direktan odgovor.
– Sve u vezi sa zabranom kandidature bilo kojeg pojedinca na izborima je propisano članovima od 1.6, 1.7, 1.7a i 1.8 Izbornog zakona BiH – odgovorio je Bakalar.
