Novi zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH, koji treba da usvoji parlament BiH, osim povećanja kazni za organe koji ne obezbijede informaciju medijima i zainteresovanim građanima, predviđa i uspostavljanje centralnog portala javnih informacija.
Novim zakonom će bh. institucije biti obavezane da proaktivno pružaju informacije o svom radu, a od pažnje javnosti neće moći biti izuzeti ni zaposleni u javnim institucijama, osim u slučaju kada se radi o privatnim stvarima, što je regulisano članom 19. Sve što je vezano za javni interes, uključujući primanja i imovinu, moraće biti dostupno javnosti.
Što se tiče kazni, najveća kazna koja se može izreći institucijama zbog nepostupanja po ovom zakonu je 10.000 maraka, i to za sakrivanje traženih informacija, kao i za nepostupanje po rješenjima žalbenog vijeća.
Član 47, stav dva predviđa mogućnost izricanja više uzastopnih kazni, sve dok nadležna osoba ne postupi po nalogu žalbenog vijeća.
Kazne se kreću od 1.000 do 10.000 maraka, a sve vrste kazni koje se mogu izreći regulisane su članom 47. Najveća kazna predviđena ovim zakonom je 20.000 maraka za pravno lice koje zloupotrijebi informacije koje im je institucija pružila.
Dostavljanje informacija zainteresovanim fizičkim i pravnim licima je besplatno, osim ako institucija ima opravdane troškove za pribavljanje tih informacija.
Članom deset regulisan je ravnopravan pristup informacijama svim zainteresovanim stranama, a stav dva predviđa da institucija ne smije staviti korisnike u neravnopravan položaj. Proaktivno objavljivanje informacija regulisano je članom 14, gdje je navedeno 14 obaveza institucija za pravovremeno i proaktivno objavljivanje informacija. Centralni portal regulisan je članom 15, a članom 17 predviđeno je ne samo postojanje službenika za informisanje u svakoj od institucija, nego i uspostavljanje evidencija primljenih i obrađenih zahtjeva, o čemu mora biti informisan i Ombudsman za ljudska prava BiH. Godišnji izvještaj o sprovođenju zakona mora biti dostupan javnosti.
U članu 27 predviđeno je da podnosilac informacije ima pravo da traži dopunu ako smatra da pružena informacija nije zadovoljavajuća, a naredni član pruža mehanizam podnošenja žalbe na nepostupanje organa koji je dužan da obezbijedi informaciju.
Osim vijeća za žalbu, predviđen je i inspekcijski nadzor koji treba da provjeri kako se ovaj zakon sprovodi. Nadležna inspekcija je u Ministarstvu pravde BiH, koje je i predlagač ovog zakona.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kaže da šansa da novinar dobije odgovore često zavisi od osobe koja vodi resor za informisanje javnosti u institucijama. On kaže da, iako postoji zakonska obaveza da javne institucije dostavljaju informacije medijima, kada to ne učine ili dostave nepotpune informacije, novinari često nemaju nikakvu mogućnosti da ih natjeraju da ispune obavezu prema javnosti.
“Postoje brojni primjeri gdje su se i naši novinari obraćali institucijama da im dostave informacije koje su u interesu javnosti, a odgovore nisu dobijali”, kaže za “Nezavisne novine” Vukelić, koji je i glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba.
Ljiljana Smiljanić, novinarka televizijske kuće Al Jazeera, za “Nezavisne novine” kaže da bi zakone o slobodi pristupa informacijama u BiH trebalo poboljšati kroz skraćivanje rokova za odgovore i povećanje kazni za nedostavljanje traženih odgovora, ali da je suštinski izazov promjena odnosa vlasti prema javnosti kroz pokazivanje odgovornosti. Ona ističe da postoje ministarstva u RS gdje nikad nije dobila odgovore na tražena pitanja, a da ima i ministarstava u kojima na odgovore čeka nekoliko dana, što je, kako ističe, za većinu novinara kasno jer se bave dnevnim temama.
“Postoje primjeri i kada Vlada RS ne dostavlja dokumente koje tražimo pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, jer se radi o ugovorima koje potpisuju s nekim drugim ili trećim licima, pa zbog zaštite privatnosti ili ta druga ili treća strana nije dala saglasnost, novinari opet ne mogu da dobiju informacije. Znači, ima i korištenja rupa u zakonima, ali i da se donese bolji zakon, nama niko ne može da garantuje da će i to u praksi poboljšati situaciju za novinare”, rekla je ona.
