Republika Srpska bi u predstojećim razgovorima o izbornoj reformi mogla odustati od brisanja nacionalnog prefiksa za izbor člana Predsjedništva BiH.
Naime, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva i predsjednik najjače vladajuće stranke u RS, u četvrtak je prvi put najavio da će Republika Srpska odustati od ovog principa i podvukao da će zahtijevati da u izmjenama Izbornog zakona bude definisano da se iz RS na poziciju člana Predsjedništva BiH bira Srbin, a ne “jedan”, kako je bilo predviđeno mogućim brisanjem prefiksa.
“Onog trenutka kada budu u FBiH bili spremni da srpski narod bira svog predstavnika, da tako piše, mi ćemo ući i to usaglasiti. Drugo ništa ne dolazi u obzir”, rekao je Dodik.
On je pojasnio da ga je sve što se desilo u međuvremenu proteklih godina, misleći na zakon o šumama, imovini, Ustavnom sudu, odlukama visokih predstavnika i druga sporna pitanja za RS razuvjerilo da RS treba da se odrekne prefiksa Srbin.
“Podržaćemo dogovor muslimana i Hrvata i onog trenutka kada oni kažu da imaju dogovor, mi smo spremni da uđemo u parlament i da glasamo za taj njihov dogovor, ali nismo više spremni da brišemo nacionalni prefiks iz Ustava”, rekao je Dodik.
Ova Dodikova pozicija predstavlja odstupanje od dosadašnjeg stava, s obzirom na to da je do sada srpski konsenzus bio da prefiks može biti zamijenjen terminom “jedan”.
Međutim, za RS to nema značaj, jer za RS i jedno i drugo rješenje znači siguran izbor srpskog predstavnika. Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, kaže, na primjer, da je za tu stranku i dalje prihvatljivo da se izbriše “Srbin” i da piše “jedan” predstavnik iz RS.
Ova promjena, međutim, značajna je za Hrvate, koji se žale da ih bošnjački kandidati preglasavaju zbog malobrojnosti.
Visoko pozicionirani član HDZ-a, koji je pristao govoriti uz uslov anonimnosti, rekao nam je da oni podržavaju ovu Dodikovu izjavu, jer je, kako kaže, potrebno pojasniti šta se pod prefiksom podrazumijeva. Njegovu stranku, kako kaže, buni da li prefiks znači da se za člana Predsjedništva bira hrvatski predstavnik ili Hrvat, srpski predstavnik ili Srbin, te bošnjački predstavnik ili Bošnjak, te nagovještava da bi se iza ovog mogla kriti zamka koja bi spriječila izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo. On naglašava da je za hrvatski narod prihvatljivo samo ono rješenje koje će značiti da u Predsjedništvu sjedi legitimni hrvatski predstavnik i da svako prihvaćeno rješenje mora ispuniti ovaj uslov. Iz ovog se može zaključiti da Hrvatima nije bitno da član Predsjedništva bude po nacionalnosti Hrvat, ali da mora biti hrvatski izbor, što je velika i suštinska razlika.
Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz Mostara, kaže za “Nezavisne” da je ova Dodikova izjava realna.
“Dejtonski sporazum je kompleksan dogovor koji je zacementirao određene postavke koje zapravo nije moguće mijenjati bez novog dogovora ili konferencije. Jedna od njih su konstitutivni narodi. Brisanje naroda je rušenje temelja BiH i Dejtona. To je pustolovina koja bi hranila unitaristički koncept te bi posve sigurno vodila novim nestabilnostima, jer se ne usuđujem reći sukobljavanjima”, kaže on za “Nezavisne”.
Na temu izborne reforme juče je raspravljalo i Hrvatsko narodno vijeće, koje je u saopštenju istaklo da konstitutivnost naroda mora ostati u rješenjima za Izborni zakon.
“Konstitutivnost naroda uz legitimno političko predstavljanje temeljna je ustavna kategorija s kojom se ne može trgovati niti je se može eliminirati. Potrebna je žurna stabilizacija odnosa i postizanje konsenzusa kroz dijalog političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda”, naglasili su oni.
Većina bošnjačkih predstavnika slaže se s potrebom brisanja nacionalnog prefiksa iz rješenja, iako su oni više raspoloženi da se članovi Predsjedništva biraju indirektno u parlamentu, ali kažu da su spremni na ustupak da se bira direktno, posebno ako bi to značilo brisanje etničkog prefiksa.
Što se tiče SAD i EU, njima je prihvatljivo svako rješenje koje će značiti implementiranje odluke “Sejdić i Finci”, koje bi svakom građaninu BiH, bez obzira na nacionalnost, omogućilo da se kandiduje na sve pozicije u zemlji, pa i na poziciju člana Predsjedništva.
