Povlačenje nametnutih odluka ili smjena Kristijana Šmita.
To su dva zahtjeva neformalne grupe građana, na kojima će instistirati tokom protesta koji su zakazali za 24. oktobar ispred zgrade Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) u Sarajevu, a sve zbog Šmitovih odluka (visokog predstavnika kojeg RS ne priznaje) da nametne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, koje je donio na dan održavanja opštih izbora 2. oktobra.
Iz neformalne grupe, iza koje u ovom momentu još nije poznato ko stoji, poručili su da odluke za koje je Šmit posegao nameću aparthejd. Građani su na protest pozvani putem društvenih mreža, a nakon brojnih reakcija i bh. političara, poput aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je Ustavnom sudu BiH uputio i ocjenu ustavnosti spornih izmjena.
Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH uputio je danas otvoreno pismo Kristijanu Šmitu, u kome je naveo da nametnute odluke značajno utiču na izborni proces, kao i izbor parlamentarnih tijela i rukovodećih kadrova na najvažnijim pozicijama u Federaciji BiH.
“Naime, izbori su raspisani po jednim pravilima, na osnovu tih pravila su politički subjekti koncipirali svoje izborne liste, a proglašavanjem Vaših odluka zakonodavna tijela će biti sastavljena na osnovu drugih pravila”, napisao je Nikšić, istovremeno izražavajući žaljenje što Šmitove odluke ne tretiraju i izborni proces u Republici Srpskoj te ga upozorio da nametnutim odlukama neće doći ni do otklanjanja diskriminacije utvrđene presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Reakcije na Šmitove odluke stigle su i iz Hrvatske, a premijer ove države Andrej Plenković poručio je da se “izmjene Izbornog zakona BiH nisu dogodile slučajno”.
“On je jedini mogao pomoći i pomogao je. Želimo podržati BiH u stjecanju statusa kandidata, ako to bude moguće već na sastanku Europskog vijeća u prosincu jer smatramo da je to dobro za sve narode u BiH”, rekao je Plenković u Hrvatskom saboru, te dodao da “što je BiH bliže EU, to će biti i bolje riješena otvorena pitanja koja imamo”.
