Dio zapadne međunarodne zajednice, koju u BiH nezakonito predstavlja Kristijan Šmit, najvjerovatnije će nastaviti s uvođenjem novih, žešćih i ciljanih sankcija protiv rukovodstva, ali i same Srpske, ali vjerujem da Banjaluka, što je do sada i pokazala, ima već spreman institucionalni odgovor na sve moguće briselske scenarije pa i one najcrnje.

Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor Evroazijskog bezbjednosnog foruma iz Beograda Mitar Kovač, osvrćući se na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je izrazio veliku zabrinutost zbog onog što se dešava u BiH. Vučić je tom prilikom istakao da se plaši kako su stranci već donijeli odluku da uskoro ponovo udare i to veoma žestoko po Republici Srpskoj, navodeći kako vjeruje da će situacija u BiH biti mnogo ozbiljnija i teža poslije 12. ili 13. jula.

Jedan takav scenario nagovijestio je i sam Kristijan Šmit, prilikom ukidanja akata koje je izglasala NSRS – Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske, kao i odluke da se ne objavljuju odluke visokog predstavnika. On je tom prilikom upozorio kako su sve opcije na stolu pa i bonska ovlašćenja, ukazujući kako bi svi neposlušni mogli biti i procesuirani, jer je izmijenio i Krivični zakon BiH, tako da će se ubuduće sve radnje kojima se narušava ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo.

Pojedini federalni mediji već su počeli sa spekulacijama o tome kako će Republika Srpska biti kažnjena zbog neposlušnosti. Jedan od njih je objavio i da bi jedan veliki broj zemalja Evropske unije mogao uvesti sankcije predsjedniku Miloradu Dodiku, ali i njegovim saradnicima. Dodali su i da zbog ranije dobro poznatih stavova Mađarske koja podržava Dodika, konsenzus za sankcije predsjedniku neće biti moguć, ali i da se sada, po prvi put, Evropska unija najvjerovatnije neće zaustaviti na tome.

– Naredni korak biće bilateralno usaglašavanje dokumenta sankcija između više od 20 članica Evropske unije. Sankcije bi trebalo da budu usmjerene direktno na Dodika, ali i njegove najbliže saradnike, među kojima su predsjednik NSRS Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković i drugi. To bi trebalo da bude prvi veliki korak EU u pravcu zaustavljanja Dodikove politike, koji bi ga doslovno izolovao. A prve znakove finansijske izolacije on je mogao vidjeti nedavno. Iako je u zvaničnom obrazloženju Evropske unije navedeno da novac za Srpsku nije dodijeljen, jer njeni projekti navodno nisu ispunjavali kriterijume, ne može se zanemariti moguća politička pozadina i poruka ovog čina – navodi ovaj portal.

Bošnjački političari su zatražili potpunu političku eliminaciju Dodika, dok je jedan dio njih predložio i uvođenje finansijskih sankcija pa i blokadu računa Srpskoj. Kovač smatra kako je rukovodstvo Srpske do sada pokazalo veliku spremnost i odlučnost da odgovori na sve ove nove napade na Srpsku, od političkih, do finansijskih.

– Aktuelno rukovodstvo Srpske je na vreme shvatilo da mora u svetu naći strateške i moćne partnere, koji će im pomoći da sačuvaju svoje vitalne nacionalne interese. Tu pre svega mislim na Rusiju i Kinu. Oslanjajući se na ove zemlje, koje su spremne ne samo da politički pomognu već i finansijski, Srpska za sada uspešno odgovara na sve nametnute izazove. Ovo što radi Brisel kočeći nove investicije u Srpskoj, a kako bi promenili politički kurs Banjaluke, sramno je, nemoralno, ali i u neku ruku morbidno. Mislim da sve ovo pa ni novi pritisci do kojih će sigurno doći, ipak, neće pokolebati srpsko rukovodstvo. Ono je do sada pokazalo da je uvek imalo adekvatan institucionalni odgovor. Kada bi Srpska poklekla pod ovim ucenama i udarima od nje ne bi ostalo ništa. Zato i dalje treba insistirati na Dejtonskom mirovnom sporazumu i nastaviti sa odbijanjem sprovođenja odluka koje na bilo koji način mogu ugroziti opstanak Srpske – smatra Kovač, dodajući kako će eventualno novi restriktivni potezi Brisela ili Šmita prema Srpskoj samo dodatno usijati i zakomplikovati političku situaciju u BiH, a možda i u regionu.

Na pitanje koliko je realan scenario da OHR sa mjesta predsjednika smijeni Dodika, kaže da je jedan takav scenario malo moguć.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević navodi kako Šmit, koji kako kaže “nema nikakav međunarodni legitimitet, iako se krije iza njega”, vjerovatno razmišlja o potezima koje je svojevremeno povukao Pedi Ešdaun, koji je 2004. zabranio političko djelovanje 59 funkcionera u Srpskoj.

– Treba imati u vidu da je to bio visoki predstavnik koji je imao pun međunarodni legitimitet potvrđen u Savetu bezbednosti UN. Šmit to nema. Zbog toga se BiH, između ostalog, danas i nalazi u ovakvoj situaciji. Šta on može da uradi, da naredi Dodikovo hapšenje?! Ali ko će ga uhapsiti? Smatram da svako kažnjavanje Srpske ili njenog rukovodstva od strane Šmita predstavlja nelegalan čin. Napomenuo bih da u poslednjih 28 godina u BiH nije bilo većeg međunacionalnog ekcesa. Malo li je. Napetosti su samo donosili ti razni specijalni predstavnici, dušebrižnici. Treba pustiti konstitutivnim narodima da se dogovaraju. Ako oko nečega i ne mogu doći će vreme kada će moći – kaže Milivojević.

Kaže i kako mu nije jasno zašto se konstantno govori o uzrocima, ne i o posljedicama koje su dovele do napetosti i krize, što se prije svega odnosi na pitanje imovine, ali i prisustva inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

To je, kako je istakao, zbog toga što su u arbitražu uključeni zapadni političari koji nemaju dobre volje, jer su zainteresovana strana koja BiH vidi kao unitarnu državu.

– Većina institucija na nivou BiH nalazi se pod kontrolom jednog naroda. I nije u pitanju samo Ustavni sud već, recimo, i CIK. Iza tog jednog naroda stoji SAD. Kraj priče. Oni su prvi govorili o duhu, ne slovu Dejtona. Njihova mantra je: “Pa da, to piše u Dejtonu, ali mi smo mislili na nešto drugo”. Suština je šta piše, a ne da se između redova izvlače nekakvi zaključci. I još jedan nonsens. Kako se oni uopšte mogu nazivati predstavnicima međunarodne zajednice. Oni su samo deo jednog dela zapadne međunarodne zajednice – kaže Milivojević.

Gaženje prava

Narodni poslanik iz srpske stranke Zavetnici, Zoran Zečević ukazuje da Srpska ima puno pravo da se brani pred političkom samovoljom Kristijana Šmita i pojedinih zapadnih ambasada, koje pokušavaju u potpunosti da razvlaste institucije srpskog naroda i potčine ih probriselskom režimu u Sarajevu. Kako je istakao, zbog ovih sve većih i otvorenijih pritisaka, opozicija će zatražiti posebno zasjedanje Narodne skupštine Srbije o situaciji u Srpskoj, poručujući da se odbranom Srpske brane i interesi cijelog srpskog naroda u regionu. On je pružio podršku odlukama NSRS kojima se štite imovinski i bezbjednosni interesi RS i pozvao vlast u Beogradu da učini isto.

– Podsećam da je Srbija kao garant Dejtona u obavezi da prati situaciju i reaguje na svako gaženje prava srpskog naroda u BiH – rekao je Zečević, dodajući da zapadni politički centri neće stati dok ne ponište državnost srpskog naroda zapadno od Drine i ukinu Republiku Srpsku.

Share.