Član CSU-a u njemačkom Bundestagu Kristijan Šmit postaje visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovini bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN. Šmit je uoči primopredaje u OHR-u poručio da ne dolazi kao veliki vezir Bosne i Hercegovine.
U ratu u BiH poginulo je više od 100.000 ljudi, a okončan je Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, piše njemački BR24.
Cilj je, podsjećaju, da Bošnjaci, Hrvati i Srbi trebaju živjeti zajedno u miru. Alat za to je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu koji bi trebao nadgledati društvenu i političku obnovu zemlje s obzirom da ima dalekosežna ovlašćenja.
Primopredaja u teškim vremenima
Sada političar iz Bavarske, Šmit, preuzima dužnost austrijskog prethodnika Valentina Inzka za kojeg srpski i hrvatski političari tvrde da je unazadio BiH.
“Svoj mandat završio je zakonom o zabrani poricanja genocida u Bosni i Hercegovini. Politički predstavnici Srba već su najavili da više neće prihvaćati odluke novog visokog predstavnika”, piše BR24.
Teški uslovi startovanja
U tekstu se navodi da početni uslovi za Schmidta neće biti lagani, a Schmidt je njemačkim novinarima jasno dao do znanja da ne želi da ga se zastraši.
Iritira ga što čak postoji i rasprava o ovoj temi jer ratne zločine ne treba poricati.
“Ne želim se pridružiti raspravi u zemlji. Ali to bi također bilo povezano s načinom na koji se može nositi s takvim pitanjima”, kazao je.
Odličan posao pomirenja
Pomirenje, poput onog koje su Njemačka i Francuska sa velikim uspjehom tražile nakon Drugog svjetskog rata, nije ni počelo u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine, smatra Šmit i ističe da će to biti veliki zadatak njegovog mandata.
“Kako bi ih zadržali, mladima se moraju pružiti mogućnosti kroz sigurnost, borbu protiv korupcije i vladavinu prava”, kazao je.
Šmit takođe želi Bosnu i Hercegovinu učiniti podobnom za kasnije pridruživanje EU.
Kao visoki predstavnik, Šmit ima veliku moć zahvaljujući tzv. bonskim ovlašćenjima koje inače u suprotnosti sa Dejtonom odnosno Ustavom BiH. Naprimjer, on može samostalno smijeniti izabrane zvaničnike i donijeti zakone.
“Ove mogućnosti su samo za hitne mjere”, pojašnjava Šmit i naglašava:
“Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica.”
Ali on je također, kaže, spreman biti jasan i precizan.
“A neki se moraju prilagoditi činjenici da ne samo da mogu biti prijateljski nastrojen, već da, ako to služi cilju, mogu biti i prilično tvrd i neugodan”, dodao je.
Vlastito ukidanje kao cilj
Sve u svemu, nova kancelarija je izazovan zadatak za Šmita s ciljem da se sam ukine.
“Bio bi moj najveći uspjeh kada bih uspio biti posljednji visoki predstavnik u BiH i predati standardno orijentirnu demokratiju sa sigurnim granicama, orijentiranu na Evropsku uniju”, rekao je Šmit.
Primopredaja dužnosti između novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristijana Šmita i bivšeg Valentina Inzka bit će održana sutra (ponedjeljak, 2. augusta).