Banke u Republici Srpskoj u prvom kvartalu prijavile su nadležnim institucijama sumnjive transakcije koje bi se mogle povezati sa pranjem novca u vrijednosti od 5,8 miliona, što je mnogo više nego u istom periodu godinu ranije.
U najnovijem izvještaju Agencije za bankarstvo RS, u kojem su sabrani rezultati rada na nivou bankarskog sektora u prvom kvartalu ove godine, navedeno je da su banke u tom periodu prijavile 17 sumnjivih transakcija koje bi mogle biti povezane sa pranjem novca.
– Broj prijavljenih sumnjivih transakcija je za 11 veći nego u istom periodu 2022. godine, dok je ukupna vrijednost prijavljenih sumnjivih transakcija veća za 3,4 miliona KM, odnosno vrijednost tih transakcije u istom kvartalu lani iznosila je 2,4 miliona maraka – navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.
Banke su prijavile i 44 sumnjiva klijenta na pranje novca, što je za 16 više u odnosu na isti period 2022. godine.
Takođe naveli su da u tom periodu nije bilo od strane banaka prijavljenih sumnjivih transakcija, niti sumnjivih klijenata za finansiranje terorističkih aktivnosti.
Ekonomisti u Srpskoj pojašnjavaju da rast broja, ali i vrijednosti sumnjivih transakcija pokazuju savjestan rad banaka u Srpskoj koje su obavezne da nadležnim institucijama evidentiraju sve transakcije za koje procijene da su sumnjive.
– Osim toga rast broja, ali i vrijednosti sumnjivih transakcija pokazuju i sve učestalije pokušaje pojedinaca da ubace novac iz sivih kanala u legalne tokove i promet. Banke i nadležne institucije rade svoj posao. Za one transakcije koje se ispostave da su na kraju čiste skida se oznaka sumnje. Ne mora značiti da je svaka transakcija koja je označena kao sumnjiva to i bila – kazao je “Glasu Srpske” ekonomista Saša Grabovac.
Od kada postoji ekonomija, navodi on, ima i onih čija je namjera da novac iz sivih kanala ubace u legalne tokove i promet.
– To je nešto sa čim ćemo se suočavati sigurno i dalje. Sumnjive transakcije, kao i bilo koja druga kriminalna aktivnost, ne može se u potpunosti iskorijeniti već se može samo adekvatnim mjerama, odnosno u saradnji banaka sa nadležnim institucijama unutar zemlje, ali i međudržavnom saradnjom sa nadležnim policijskim tijelima staviti pod kontrolu i brzo otkrivanje – naveo je Grabovac i dodao da je saradnja svih institucija u lancu uvijek dobrodošla te da je samo tom koordinacijom moguće ostvariti dobre rezultate na suzbijanju krivičnih djela pranja novca.
Dosadašnja iskustva, naglašava Grabovac, pokazuju da pojedinci najčešće ilegalan novac pokušavaju ubaciti u oblast nekretnina.
MKO bez prijava
Mikrokreditne organizacije u prvom kvartalu 2023. godine nisu imale prijavljenih sumnjivih transakcija, niti prijavljenih klijenata sumnjivih na pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti.
– Izvještavanje o transakcijama za koje je propisano izvještavanje bilo je na zadovoljavajućem nivou, a banke i mikrokreditne organizacije su izvještavanje obavljale shodno zakonskoj regulativi – navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.
