Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, koja je na snazi u Republici Srpskoj, vjerovali ili ne, obuhvata i voćni jogurt i čokoladno mlijeko, dok ne sadrži tjesteninu, meso, voće i povrće, te brojne druge namirnice koje građani svakodnevno kupuju.
Šta treba da znate
- Odluka o maržama obuhvatila i voćni jogurt i čokoladno mlijeko
- Izostavljeni meso, voće, povrće i tjestenina
- Trgovci upozoravaju na konfuziju i različita tumačenja
- Građani ogorčeni: “Ovo neće donijeti nikakvu uštedu”
Dok iz Vlade Republike Srpske poručuju da je odluka donesena u interesu stanovništva, građani pitaju od kada je, recimo, jogurt sa šumskim voćem nasušna potreba, dok, piletina ili svinjetina nije.
Kako nezvanično saznajemo, ogorčenje vlada i među trgovcima, jer je ovako napisana odluka izazvala brojne nejasnoće, ali i poteškoće pri primjeni.
Konfuzija među trgovcima i moguće tužbe
Spornom odlukom je, podsjetimo, vlast, kako tvrdi, pokušala pomoći građanima kako bi prebrodili sve izvjesniji novi udar na njihove novčanike, izazvan sukobima na Bliskom Istoku i povećanjem cijena goriva.
Vlada Republike Srpske donijela je, naime, 12. marta Odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, kojom se propisuje maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji za so, životinjsku mast, ulje, biljnu mast, mlijeko, jogurt, pšenično brašno i hljeb od tog brašna, šećer i još nekoliko proizvoda.
Recimo, kada je u pitanju jogurt, u Odluci je navedeno samo “jogurt – pakovanje do 1,6 kg/l”, dok kod mlijeka piše “pasterizovano i sterilizovano mlijeko – pakovanje do do 1,6 kg/l”, što ne isključuje ni voćni jogurt, ni čokoladno mlijeko.
Šta sve ulazi u kategoriju mlijeka i jogurta
Prema saznanjima “Nezavisnih novina”, tumačenje resornog ministarstva je da se so za ljudsku ishranu – pakovanje od 0,5 kg do 1,6 kg, a koja se takođe našla u Odluci, odnosi i na himalajsku so, te morsku so.
Kada je u pitanju mlijeko, podrazumijevaju se mlijeka bez obzira na procenat mliječne masti, a uključuje i čokoladno mlijeko i mlijeko za kafu, kao i mlijeko bez laktoze. Zanimljivo je da odluka, kako saznaju “Nezavisne novine”, ne uključuje bademovo mlijeko, niti sojino mlijeko, iako to u samoj odluci, koja je, očigledno, pisana površno, nigdje nije napisano. Kada je u pitanju jogurt, podrazumijevaju se sve vrste jogurta svih masnoća (grčki jogurt, balans, voćni jogurt).
Ovako napisana odluka, kako saznaju “Nezavisne novine”, izazvala je konfuziju među trgovcima, a pojedini čak razmatraju tužbu protiv nadležnih.
Trgovci tražili pojašnjenja
Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine u Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da ni voćni jogurt ni čokoladno mlijeko nisu osnovne životne namirnice.
“Mi smo pripremili dopis, koji je otišao premijeru i ministru trgovine, gdje smo ukazali na elemente same odluke, u smislu koje su stavke obuhvaćene, te šta podrazumijeva kada se kaže jogurt? Šta to znači sa aspekta kontrole odnosno inspekcije, ali i samih trgovaca, na šta se odnosi? Mi smo kroz ovaj dopis ukazali da proteinski jogurt i voćni jogurt nisu socijalne kategorije, odnosno da su to proizvodi koji ne bi trebali da budu u ovoj odluci o ograničenju marži”, kaže Šobotova za “Nezavisne novine”.
Trgovci, dodaje ona, nisu protiv kontrole njihovog rada niti marži, ali odluke ovog tipa i sam obuhvat proizvoda može da dovede do različitih tumačenja od strane inspektora, a samim tim i kažnjavanja.
Građani ogorčeni: “Neće biti uštede”
Potrošači su, podsjetimo, ogorčeni zbog toga što brojni proizvodi nisu obuhvaćeni Vladinom odlukom.
“Ja živim sama i kupim so jednom u tri mjeseca. Jedino kada se kiseli kupus, potroši se više. Smiješna je ovo priča u vezi sa maržama i sramota je što se to radi samo da se ispuni neka forma”, rekla je za “Nezavisne novine” Dobojka Snežana Šešlija.
Šešlija, koja je i predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, dodaje da je vlast pri kreiranju odluke trebalo da se posavjetuje, ako ne direktno sa potrošačima, onda sa udruženjima za zaštitu njihovih prava.
“Mi smo mogli da damo prijedloge koji su to proizvodi na koje bi trebalo da se ograniči marža. I pod broj dva, trebalo je da se to odredi za one proizvode koji se kupuju svakodnevno, te od kojih zavisi kvalitet života. Ovako, kako je urađeno, neće donijeti nikakvu uštedu”, istakla je Šešlija.
Puhovac: Odluka u interesu građana
S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac poručio je nedavno da je odluka Vlade Srpske o ograničenju marži u maloprodaji i veleprodaji donesena u interesu stanovništva.
“Vlada je u ovom momentu donijela najbolju moguću odluku za građane. Cilj je da se zaustavi rast cijena i ublaži udar na standard stanovništva”, rekao je Puhovac.