Zbog talasa poskupljenja višečlane porodice su prinuđene da smanje broj artikala koje stavljaju u korpu, nekih proizvoda su se odrekle i više ih ne kupuju, ali za mlijeko i pelene, kažu, uvijek se mora imati dovoljno novca.
“Kupovala sam pavlaku, a sada je sedam maraka, ja za to stvarno više nemam. Kupuješ jeftiniju, šta ćeš, moraš se odreći nekih stvari. Manje i povrća, manje i voća, sve manje kupuješ nego što si prije kupovao, veći su izdaci, ne može biti za hranu”, požalila nam se Svjetlana Belić, majka četvoro djece, te dodala da je njena porodica uz svu muku i podstanar, te imaju izdatak i za kiriju.
Na pitanje na šta najviše troše novca u toku mjeseca, odgovorila je da je to hrana, jer svaki dan treba nešto spremiti djeci, skuhati.
“Hrana je opet najskuplja, hajde robu kupiš u dva-tri mjeseca, ne treba ti stalno”, objasnila je ona.
I šestočlana porodica Predojević je podstanar, a majka Vesna priča da najviše novca mjesečno odlazi na potrebe njenih mališana uzrasta sedam, šest, dvije i po godine, i 17 mjeseci.
“Za oboje djece mora biti pelena, mora biti uvijek mlijeka, nismo mogli da to djeca nemaju. Zaposlen je samo suprug, ja sam nezaposlena, imam 405 maraka primanja, na dječji nemam pravo zbog 101 marke limita”, kaže ona.
Dodaje da joj je najteže palo poskupljenje hljeba, brašna, mlijeka, te ističe da su pelene isto tako skupe.
“Veliko pakovanje je oko 25 maraka, a mjesečno trošimo dva pakovanja velikih pelena”, kaže Vesna.
Mnogočlane porodice i bez poskupljenja imaju problem s potrošačkom korpom, ističe Olivera Nedić, predsjednica Udruženja porodica s četvoro i više djece “Budućnost 4+”, a sada su više nego ikada dovedene u situaciju da moraju da biraju, bez obzira na to da li je neko od roditelja zaposlen.
“Bira se između toga da li natočiti gorivo, kako uopšte da se ode na posao. Ako se natoči gorivo da bi se stiglo do posla, jer ne rade svi u gradu, ili žive u selu, a posao je u gradu, koliko će onda ostati za ishranu. Ta ishrana najčešće nije dovoljno kvalitetna, nije zastupljeno sve što je potrebno djeci u tom razvojnom periodu, tako da se zaista porodice najviše žale kako opstati, kako preživjeti, kako uopšte prehraniti porodicu”, rekla je Nedićeva te dodala da jednokratna pomoć ovim porodicama u vidu prehrambenih i higijenskih paketa nije sistemsko rješenje, nego znak pažnje.
Dio svojih problema višečlane porodice bi mogle riješiti kroz Zakon o majci i djetetu, smatra Nedićeva, jer bi majkama garantovao novčana primanja po osnovu broja djece koje su rodile, a s njom se slaže i Miladin Gotovac, predsjednik Republičkog udruženja višečlanih porodica.
“Predložili smo resornom ministarstvu da to bude 20 odsto prosječne plate. Ako bismo to pretvorili na današnje stanje, onda je u pitanju iznos od 203 KM po djetetu. Nesporna je činjenica da bi majka s četvoro djece koja živi ovdje u Doboju, od plastenika, bila presrećna da na mjesečnom nivou primi 824 KM zato što je rodila ovom društvu, ovoj državi četvoro djece”, izjavio je Gotovac.
On je dodao da očekuje da će do 1. januara 2023. zakon proći skupštinsku proceduru i da će biti usvojen, te da će se na taj način višečlane porodice dovesti u ravnopravniji položaj.
