Cijene nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj će najvjerovatnije i dalje rasti zbog istorijsko rekordnih visokih cijena sirove nafte na svjetskim berzama, koje su prešle granicu od 95 dolara po jednom barelu.
Kaže ovo za “Glas Srpske”, predsjedavajući Grupacije za promet nafe i naftnih derivata Privredne komore Srpske, Dragan Trišić, komentarišući podatak da su globalne cijene sirove nafte tokom jučerašnjeg dana dostigle osmogodišnji maksimum.
– Cijene sirove nafte su dostigle nivo onih iz 2014. godine. Ukoliko se ovaj rast nastavi narednih dana moraće doći do novih korekcija cijena i na našim benzinskim pumpama. To je jednostavno neizbježno, jer mi zavisimo od uvoza. Koliko će poskupjeti, to teško je reći, možda recimo nekih pet pfeninga po jednom litru do kraja ove sedmice – kaže Trišić.
GLAS: Koji su glavni uzroci ovog nekontrolisanog rasta cijena sirove nafte na svjetskim berzama, da li je to samo zbog napetosti oko Ukrajine?
TRIŠIĆ: Naftni biznis se mora posmatrati iz nekoliko aspekata, kako onog geopolitičkog, tako i makroekonomskog. Kriza oko Ukrajine sigurno je u velikoj mjeri doprinijela ovom vrtoglavom rastu globalnih cijena, ali ne bi trebalo zaboraviti da energetska kriza već par mjeseci trese cijeli svijet. Naravno i rast inflacije u visoko razvijenim zemljama dodatno doprinosi ovim negativnim kretanjima. Na kraju se sve prelijeva i na ove naše prostore.
GLAS: S kolikim maržama rade distributeri nafte i naftnih derivata, te da li postoje mehanizmi da se ova poskupljenja koliko-toliko ograniče, recimo smanjivanjem određenih nameta?
TRIŠIĆ: Mnogi se pitaju šta bi bilo korisno. Smanjivanje taksi, akciza i PDV-a ne bi mnogo popravilo situaciju oko maloprodajnih cijena goriva. Nijedna od država još nije pribjegla tom modelu, jer bi to moglo ugroziti i njihovu fiskalnu stabilnost. Mislim da se kao djelotvoran pokazao mehanizam ograničavanje marži distributerima nafte. Ta odluka je na snazi u Srpskoj od aprila prošle godine. Tada je definisano da ova marža u maloprodaji iznosi 25 pfeninga po jednom litru, a u veleprodaji šest. Ova mjera je dala pozitivnog efekta, a što se može vidjeti iz podatka da su maloprodajne cijene goriva u Srpskoj manje za pet pfeninga do 10 pfeninga od onih u FBiH, a u odnosu na Crnu Goru, Srbiju ili recimo Hrvatsku za čak 40 pfeninga po jednom litru. Ono što bi dugoročno gledano možda trebalo uraditi jeste to da BiH pristupi “Otvorenom Balkanu”. To bi znatno umanjilo neke operativne troškove distributera nafte. Ne bi trebalo zaboraviti da je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena.
GLAS: Kakvo je trenutno stanje na tržištu gasa?
TRIŠIĆ: Cijena auto-gasa je prije ove energetske krize bila za čak tri puta manja nego sada. Nažalost, ne vidim da će ova globalna kriza uskoro stišati. Nema skorog povratka na staro. Period koji je pred nama nije nimalo obećavajući.
GLAS: Da li ga ima u dovoljnim količinama na svjetskom tržištu?
TRIŠIĆ: Gasa ima, ali u nedovoljnim količinama koje bi mogle zadovoljiti svjetsku potražnju. Veliki problem predstavlja i to da su cijene dostupnog gasa izuzetno velike. Cijene su astronomske. Kada je u pitanju naše tržište, ono trenutno ne oskudijeva ovim energentom i ne bi trebalo biti nestašica. Ipak smo mi mali potrošači.
Maglovita vremena
GLAS: Da li i dizanje kamatnih stopa u SAD, a koje je najavljeno u martu, može dovesti do novih poskupljenja i probijanja granice od 100 dolara po jednom barelu?
TRIŠIĆ: Mislim da to neće u velikoj mjeri uticati na evropsko tržište, pa samim tim i naše domaće, jer se cijene formiraju na Londonskoj berzi. Ali ono što može biti problematično jeste manji nivo investicija. Ukoliko dođe do poremećaja tih investicionih ciklusa to se odmah odrazi i na same berze i to ne samo kada su u pitanju cijene energenata i sirovina, već i hrane.
