Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore predložilo je Vladi ove zemlje da se pokrene postupak utvrđivanja prava Crne Gore na korištenje vode hidroakumulacionog objekta Bilećko jezero, dok u “Elektroprivredi RS” i HE Trebišnjica smatraju da za ovo nikada nije bilo, a ni sada nema osnova.
Naime, kako je prenijela RTCG, Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore predložilo je Vladi ove zemlje da se pokrene postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji voda hidroakumulacionog objekta Bilećko jezero i hidropotencijalu rijeke Trebišnjice.
“Odbor direktora ‘Elektroprivrede Crne Gore’ ukazuje na potrebu da se poslije 57 godina višenamjenskog korištenja voda međugranične rijeke Trebišnjice od strane BiH, Republike Srpske i Hrvatske utvrde prava Crne Gore i da se, ukoliko ta prava postoje, ona adekvatno zaštite i valorizuju”, navodi se u Informaciji o valorizacija voda hidroakomulacionog objekta Bilećko jezero.
Kako su naveli, Crna Gora posjeduje hidroenergetski potencijal u HE Trebišnjica, koji u potpunosti koriste druge države, a istovremeno ostvaruje deficit električne energije.
“Crna Gora se sa svojim dosadašnjim postupanjem u odnosu na hidroenergetske potencijale hidrosistema Trebišnjica već 48 godina odriče dijela svog suvereniteta”, smatraju u EP CG, dodajući da Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korištenje vode Bilećkog jezera, te su napomenuli da je Prostornim planom Crne Gore i Strategijom razvoja energetike do 2025. godine predviđen projekat valorizovanja hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera izgradnjom hidroenergetskog postrojenja HE Boka, s mašinskom zgradom u blizini Risna.
Ministarstvo kapitalnih investicija predložilo je i da se formira ekspertski tim, koji će doprinijeti značajnim ekonomskim i energetskim benefitima u cilju rješavanja valorizacije voda hidroakumulacionog objekta Bilećko jezero.
Kako je za “Nezavisne novine” rekao Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, inicijativa Ministarstva kapitalnih investicija u Vladi Crne Gore “ne pije vode”, jer je sistem hidroelektrana na Trebišnjici svojevremeno završen još u bivšoj Jugoslaviji.
“Tačno se zna za šta su namijenjeni i voda i elektrane te kako su se dijelili i voda i energija od tog hidroenergetskog sistema i u tom smislu nikada nije bilo ni predviđeno da se ni voda ni energija dijele s nekim iz Crne Gore”, rekao je Petrović.
Dodao je da su raspadom bivše Jugoslavije verifikovane granice, zbog čega u Crnoj Gori smatraju da na dio teritorije koji se, prema njegovim riječima, nalazi daleko od očiju javnosti Crne Gore, a poklopljen je vodama Bilećkog jezera, imaju pravo i da mogu da taj dio vode iskoriste.
“To dosad nije bilo ni u jednoj studiji koja je rađena prilikom izgradnje. Mi smatramo da nema razloga ni sada da se podiže. Taj sistem je uvijek spreman i plaćao je obaveze za koncesiju za potopljeno zemljište, koji se i sada plaća. Ne vidim razloga da se ovo problematizuje u energetskom i vodnom smislu, ali na tim zakonskim osnovama za plaćanje nekih obaveza to mogu da zahtijevaju”, kazao je Petrović. Istakao je da to što Crnogorci sada traže nešto novo, što nikad dosad nije bilo predviđeno, ne doprinosi rješenju problema.
“Tražiti nešto novo je predmet arbitraža i sporova, jer to nikada nije bilo definisano ni u jednoj studiji, te ne znamo koji je osnov da traže nešto što nikada nije bilo predviđeno”, naveo je Petrović.
Dodao je da će se vjerovatno obavljati razgovori i sastanci, jer svaka strana treba da iznese svoju argumentaciju koju su imali prilikom razrade ideje i projekta.
“Takvih nije bilo u godinama kada se realizovao i eksploatisao projekat do ove nove inicijative, koju ćemo mi svakako našim institucijama elaborisati i argumentovati”, zaključio je Petrović.
Gordan Mišeljić, direktor preduzeća “Hidroelektrane na Trebišnjici”, je rekao da problem predstavlja i različitost zakona o naknadama za korištenje prirodnih resursa.
“Jedna cijena je u Republici Srpskoj, a druga je u Crnoj Gori. Oni ne mogu priznati naš zakon, mi ne možemo njihov i tu dolazi do neslaganja”, rekao je Mišeljić za “Nezavisne novine”.
