Na pojedinim benzinskim pumpama gorivo je pojeftinilo u značajnijem iznosu, pa dizel košta 3,33, dok se litar benzina prodaje po 3,09 maraka.
Međutim, uprkos padu cijene sirove nafte na svjetskoj berzi, na mnogim pumpama cijene su i dalje visoke.
Kad se u obzir vrijednosti goriva na nekoliko najvećih pumpi, prosječna cijena dizela kreće se oko 3,43, a benzina 3,27 KM.
Kad je riječ o dizelu, on je, u prosjeku, tek nešto jeftiniji nego početkom prošle sedmice, kada je litar koštao 3,45 KM.
Prije sedam dana, prosječna cijena benzina se kretala oko 3,35 KM.
Trenutno je barel nafte „brent“ ispod 106 dolara, što je najniži iznos još od maja 2019. Cijena barela je u prvoj dekadi marta išla i do 139 dolara.
Iz Grupacije za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori RS nedavno su saopštili da je za pojeftinjenje goriva na domaćem tržištu u prosjeku potrebno 40 dana od pada cijena na svjetskom tržištu.
Ekonomisti objašnjavaju da trgovci uvijek razmišljaju na način na što više zarade.
– Na primjer, imaju robu na lageru, koja je kupljena po 100 dinara. Onda dođe do poskupljenja i da biste nabavili novu robu, treba da plate 110 dinara. Čim dobiju informaciju o poskupljenju, oni robu na lageru prodaju po novoj cijeni. To je filozofija trgovaca. A kada dođe do pojeftinjenja, drže višu cijenu po kojoj su robu kupili, a po novoj prodaje tek onu koju kupe jeftinije – objašnjava za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović.
Međutim, kako kaže, ako je prodavac gorivo prodao po 110, a kupio po 100, onda se mora primijeniti ekstra porez na ekstra zaradu.
– Mora da plati porez na razliku koju je zaradio, zato što je zaradio na građanima, a on je to uradio iz opreza – ističe Pavlović.
