Sjedinjene Države uskoro bi mogle pokazati interes da projekat Južne interkonekcije, energetskog projekta koji bi američki prirodni gas trebalo putem terminala za tečni gas preko Hrvatske da dovede u BiH, prošire i na Republiku Srpsku.
Podsjećanja radi, još u vrijeme prošle američke administracije pokrenuti su prvi razgovori o realizaciji ovog projekta, a tada je, s obzirom na to da nije bilo moguće naći američkog investitora, postojao plan da se projekat finansira putem evropskih grantova i kredita, u okviru strategije EU za smanjenje ovisnosti o ruskom gasu.
Tada je postojala saglasnost Evropske komisije da se unutar Investicionog okvira za zapadni Balkan podrži Južna interkonekcija, kako bi se BiH preko Novog Travnika i Mostara povezala s Hrvatskom, a za ovu namjernu EU je bila spremna da stavi na raspolaganje povoljan kredit od oko sto miliona evra.
Međutim, kao što je to često slučaj u BiH, sve je zapelo na politici, jer se Bošnjaci i Hrvati nisu uspjeli dogovoriti o tome koje preduzeće će voditi projekt – da li će to biti “BH gas” iz Sarajeva, kao što su to željeli predstavnici političkih stranaka iz Sarajeva, ili novo preduzeće u Mostaru, iza čega je stajao HDZ. Pod pritiskom Ambasade SAD, tada je usvojen i Zakon o Južnoj interkonekciji, kojim nikada nisu bili zadovoljni Hrvati, pa je sve vraćeno na početak.
Dolaskom administracije Donalda Trampa, nastavljen je interes SAD, ali sa mnogo pragmatičnijim pristupom, s namjerom da se u projekt uključi i američki partner, što bi bio kompromis načelno prihvatljiv i za Bošnjake i za Hrvate.
Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz Vašingtona, prošle sedmice izjavio je da je od izvora u Ministarstvu energetike SAD dobio informaciju da se radi na tome da se i Banjaluka uključi u ovaj projekat i da se na taj način teritorija cijele BiH pokrije američkim gasom.
U Ambasadi SAD za “Nezavisne” nisu željeli ni da potvrde, ali ni da demantuju da se radi o uključivanju RS u projekat.
“Gasovod Južna interkonekcija je strateški projekat koji bi Bosni i Hercegovini omogućio da smanji svoju zavisnost od ruskog gasa, budući da Bugarska planira ukinuti tranzit ruskog gasa do 2028. godine. Još je prerano govoriti o konkretnim detaljima realizacije ovog projekta”, rekli su nam iz Službe za odnose s javnošću Ambasade SAD.
U institucijama RS nam je nezvanično rečeno da se o svemu može razgovarati načelno, ali da bez konkretnih ponuda i projekata nema mogućnosti da se nešto realizuje.
Osim toga, RS je zainteresovana za Istočnu interkonekciju, koja bi trebalo da olakša dotok ruskog gasa u BiH.
Ako su tačne informacije koje je juče objavio “Wall Street Journal”, Trampova administracija želi postići dogovor s Rusijom o nastavku snabdijevanja ruskim gasom evropskog kontinenta, u okviru mirovnih pregovora o završetku rata u Ukrajini.
Za sada nema detalja kako bi se taj plan realizovao, ali ako bi se sve stavilo u kontekst namjere SAD da iz energetskih kompanija na evropskom kontinentu budu isključeni ruski vlasnici, moglo bi se pretpostaviti da bi Rusija, u tom slučaju, samo mogla snabdijevati Evropu energentima, ali bez kompanija na evropskom tlu.
Kada je riječ o BiH, čini se da će najveći izazov biti pronaći interes privatnog kapitala koji bi bio zainteresovan i da snosi rizik i uloži vlastiti novac, pogotovo imajući u vidu nestabilnu političku situaciju u Evropi.
SAD, kako nam je nedavno rečeno, žele da se u BiH prestane s osporavanjima pravnog sistema, odnosno stabilizacije političke situacije, jer to sprečava plan administracije u Vašingtonu da otvori put privatnim investicijama u ovaj region.
