Afrička kuga svinja stigla je u BiH odnosno Semberiju i mi ćemo morati da se naviknemo na tu bolest i život sa njom. Za čovjeka nije zarazna, a kako je zaraza ušla u BiH tek treba da se otkrije, rekao je Slaviša Cacanović, doktor veterinarske medicine.
On je dodao da, iako mnogi spekulišu da je ušla preko uvoza živih svinja, treba razmotriti još jednu vrlo vjerovatnu mogućnost.
– Uvijek postoji mogućnost da se desio propust u kontrolnom lancu uvoza živih svinja, ali pažnju treba obratiti na uvoz mesnih prerađevina koje su došle na naše trpeze, a preko njih i do svinja – rekao je Cacanović.
– Virus afričke kuge svinja u zamrznutom mesu može da preživi preko 1.000 dana, na rashlađenom, usoljenom mesu, u polutrajnim i suhomesnatim proizvodima može da preživi i preko 100 dana. Mi imamo tradicionalni način ishrane svinja ostacima naše hrane, tzv. pomijama. Tako je afrička kuga svinja 2007. ušla u bivše sovjetske republike – pojašnjava Cacanović.
Žarišta afričke kuge svinja su u domaćinstvima koja imaju od 10-50 komada svinja i koja su trenutno najugroženija, dok bolest nije registrovana na velikim farmama. Cacanović objašnjava zašto je to tako.
– Statistika zemalja kod kojih se prije pojavila afrička kuga svinja, a nama najbliža je Srbija, pokazuje da se bolest pojavljuje u gazdinstvima koja se bave uzgojem svinja na otvorenom ili poluotvorenom prostoru. To nisu savremene farme, odnosno zatvoreni sistemi držanja – ističe Cacanović.
Cacanović je mišljenja da se afrička kuga svinja pojavila mnogo ranije, a ne u posljednjih desetak dana.
Smatra da uzgajivači svinja nemaju povjerenja u struku, a ni i u državu da će im nastala šteta biti nadoknađena jer se, i kad je zaražena jedan svinja, eutanaziraju sve.
