U skladu sa Dejtonskim sporazumom, Bosna i Hercegovina je zemlja sa dva entiteta. UK cijeni RS kao integralan, važan i legitiman dio BiH i ne želi da je “uništi”, rekao je za “Nezavisne novine” Džulijan Rajli, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH. Intervju sa britanskim ambasadorom rađen je pismenim putem.
“Želimo da RS ima aktivnu ulogu u institucijama i odlukama države. To je jedini put za ovu zemlju”, rekao je ambasador, koji je komentarisao i posljednje izjave Milorada Dodika, predsjednika RS.
NN: Kako komentarišete optužbe Milorada Dodika, predsjednika RS, da je u proteklih 15 dana iz Velike Britanije došlo četiri miliona funti za aktivnosti rušenja Republike Srpske u koje su, kako je rekao, uključeni federalni mediji, kao i mediji iz RS “Capital”, “Buka” i BN?
RAJLI: Česte i raznolike optužbe Milorada Dodika bi bile smiješne kada ne bi naglašavale štetu koju on i njegova vladajuća koalicija nanose ovoj zemlji. Nadalje, pokušajem da se novinari predstave kao neprijatelji, dodatno izolira građane od istine.
NN: Predsjednik Republike Srpske je zabranio saradnju institucija RS s Vladom Ujedinjenog Kraljevstva. Vaša zemlja je imala široku saradnju s mnogim institucijama u Srpskoj, posebno u bezbjednosnom sektoru. Ima li i dalje neke saradnje?
RAJLI: Ponosni smo na našu dugoročnu saradnju sa organizacijama i institucijama u Republici Srpskoj, kao i drugdje u Bosni i Hercegovini. Moj tim ostaje fokusiran na rad sa građanima širom BiH, uključujući i RS, i sa onima koji su posvećeni političkom, ekonomskom i socijalnom napretku. Ostajemo u potpunosti posvećeni poboljšanju života svih koji žive u BiH i nastavljamo sa sprovođenjem projekata kojima je upravo to cilj. Nadamo se da će pokušaji Dodika i njegovih koalicionih partnera da ograniče angažman sa UK biti kratkog vijeka, jer su nepotrebni i nikome nisu od koristi. Nije u interesu onih koji žive u RS, ili bilo gdje drugo, da budu izolovani od strane međunarodnih partnera ili saradnje.
NN: Kako biste generalno ocijenili odnose između Ujedinjenog Kraljevstva i srpskog naroda u Republici Srpskoj?
RAJLI: Svjestan sam da neki političari vole stvarati zavjere o našem navodnom negativnom stavu prema Srbima u RS. UK decenijama radi u i sa BiH. Nama su svi građani ove zemlje jednaki, gdje god da žive i koje god su pripadnosti. Žalosti me što neki dijelovi stanovništva gledaju na UK sa sumnjom i vjeruju tim pričama. Pretpostavljam da su nedavni pokušaji da se spriječi kontakt sa UK namjerna taktika kako bi se ovaj lažni narativ održao i kako bi se građanima plasirale laži. Ali, veseli me kada pri susretima sa građanima širom RS od njih čujem vrlo drugačije priče od onih koje se plasiraju u medijima ili koje su izmislili oni političari koji imaju interes u podsticanju paranoje i nepovjerenja. U tim razgovorima, građani mi govore o potrebi da se pokrenu veće investicije UK u ekonomiju RS, o želji za pristupom kulturi i obrazovanju UK, kao i o njihovoj frustraciji zbog našeg viznog sistema!
Da se kratko osvrnem na neke od ovih netačnih navoda: UK ne želi da “uništi” RS. U skladu sa Dejtonskim sporazumom, BiH je zemlja sa dva entiteta. UK cijeni RS kao integralan, važan i legitiman dio BiH. Nije istina da UK želi da ‘kazni’ RS. Istina je da UK ima značajne zabrinutosti u vezi s pitanjem politike i ponašanja određenih političara iz RS. To je zato što oni promovišu aktivnosti koje su nezakonite, opasne po sigurnost i stabilnost zemlje i predstavljaju direktan izazov nacionalnom i internacionalnom poretku. Nije istina da UK prati probošnjačku politiku. Dokaz našeg angažmana i našeg projektnog rada širom zemlje pokazuje da smo predani pružanju podrške cijeloj BiH. Želimo da RS ima aktivnu ulogu u institucijama i odlukama države. To je jedini put za ovu zemlju. Tokom mog mandata u BiH, učiniću sve da približim politiku UK građanima, kao i da čujem njihove zabrinutosti i mišljenja u vezi s tim pitanjem.
NN: Da li je Dodik u pravu da državna imovina ne mora biti dodijeljena državi, da postoje modeli u kojima je državna imovina u vlasništvu i drugih nivoa vlasti? Dodjeljivanje imovine državi je validna opcija, ali da li je i jedina?
RAJLI: Državna imovina je postala veoma ispolitizovano pitanje u BiH i ključno je za koncept države, s obzirom na to da se država zasniva na teritorijalnom integritetu i suverenitetu. Pronalazak prihvatljivog i zakonskog rješenja kompleksnog pitanja je ključni za ekonomski razvoj BiH i napredovanje ka zatvaranju međunarodne supervizije. Kao država i nasljednik bivše SFRJ, BiH ima neosporno vlasništvo nad takvom “državnom imovinom”. Ali, vlasništvo imovine i javnih dobara ne isključuju upotrebu i upravljanje državnim vlasništvom od strane drugih tijela. Potrebno je da niži nivoi vlasti imaju mogućnost da koriste ta dobra i od njih ostvaruju dobit. Postoje, zaista, različiti modeli koji se koriste širom svijeta. Kancelarija visokog predstavnika je podržala rad tehničke radne grupe kako bi se sagledali različiti modeli i mišljenja i podržao zakonodavni proces Parlamentarne skupštine BiH. Jasno je da država ima ustavnu potrebu, kao što je to izložio Ustavni sud BiH, da zakonski reguliše ovo pitanje. Ovaj zakon treba da uzme u obzir validne interese i potrebe entiteta.
NN: Da li je ovo pitanje toliko hitno za UK i SAD da bi se ubrzao napredak BiH prema NATO-u?
RAJLI: Kao što sam rekao, primarni interesi UK u rješavanju ovog pitanja su stabilnost i prosperitet BiH. Takvo propitivanje ključnog pojma kao što je suverenitet je vrlo štetno. Bez rješenja, imovina i javna dobra se ne mogu koristiti u njihovom punom kapacitetu, a domaće i strane investicije su blokirane. Rješavanje pitanja vojne imovine bi sigurno imalo uticaj na određeni broj područja, uključujući reformu i efikasnost odbrane, kao i put ka zatvaranju OHR-a. Mi ne možemo dozvoliti da napredak bude talac onih koji imaju uvriježeni interes u držanju BiH zaglavljene u političkoj krizi i ekonomskoj stagnaciji.
NN: Neću pokretati pitanje legitimiteta visokog predstavnika i njegove uloge u BiH, ali ima li bar malo osnova u tvrdnjama da je procedura imenovanja trebalo da bude malo preciznije definisana?
RAJLI: Kao što je generalni sekretar UN Antonio Guteres jasno istakao u svom pismu od 14. jula 2023, Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je “relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnika”. Vrlo je jasno da je propitivanje ove uspostavljene prakse politički motivisano i očit primjer negiranja autoriteta institucije sa ovlaštenjima da interpretira Opšti okvirni sporazum za mir. Može se samo nagađati zašto određeni političari u RS biraju da šire ove obmane. UK je jasno u stavu da je imenovanje visokog predstavnika odgovarajuće i zadovoljavajuće. Aneks X Opšteg okvirnog sporazuma za mir jasno navodi da imenovanje visokog predstavnika ne vrši Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, iako “treba biti u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN”. Savjet za implementaciju mira je u decembru 1996. godine odlučio da “… u slučaju nepopunjenog mjesta, nakon konsultacija sa članicama Savjeta za implementaciju mira, Upravni odbor će imenovati visokog predstavnika”.
NN: Podržavam Ukrajinu i njen teritorijalni integritet, ali zašto je Srbija jedina zemlja na svijetu čiji teritorijalni integritet nije važan? Zašto rješenje za Kosovo nije moglo dati Albancima punu autonomiju i svu zaštitu, a istovremeno zadržati makar simboličnu administrativnu konekciju sa Srbijom?
RAJLI: UK smatra Srbiju partnerom, sa kojim, kao i sa drugim zemljama na zapadnom Balkanu, usko sarađujemo na njenom evropskom putu. Okolnosti vezane za proglašenje nezavisnosti Kosova su izuzetno drugačije. Kosovo je proglasilo nezavisnost nakon ogromne humanitarne krize, etničkog čišćenja, dugih međunarodnih diplomatskih pregovora i administracije UN duže od deset godina. Međunarodni sud pravde je izrekao savjetodavno mišljenje koje navodi da je proglašenje nezavisnosti Kosova bilo u skladu sa međunarodnim zakonom. Ništa od ovoga nije primjenjivo u Ukrajini, gdje je Rusija sprovela tobožnje referendume nakon ničim izazvanog čina međunarodne agresije.
NN: Da li onda treba biti iznenađen kada neki srpski i strani političari traže da Republika Srpska takođe dobije nezavisnost?
RAJLI: Jedini strani političari koje sam primijetio da pozivaju na dodjeljivanje “nezavisnosti” RS su oni kojima interesi zemlje nisu na prvom mjestu. Umjesto toga, interesuje ih stvaranje sfere uticaja na zapadnom Balkanu, koja je podređena njihovim sopstvenim interesima.
Kriminalizacija klevete u RS suprotna evropskom putu
NN: Vlasti RS kriminalizovale su klevetu i suzile prostor za slobodu govora. Vaša zemlja je dekriminalizovala klevetu, ali i vi se suočavate s brojnim izazovima. Kako možemo zajedno da se zalažemo za više slobode medija ovdje, kada i neke od najrazvijenijih zemalja imaju svoje izazove?
RAJLI: U potpunosti ste u pravu kada kažete da su ova pitanja kompleksna. Globalno, vlade su uporedile pozitivne strane slobode govora i nezavisnih medija sa negativnim neregulisanim izražajem i potencijalno štetnim sadržajem. Slobode izražavanja i medija su ključne odrednice svake demokratije, jer one osiguravaju da oni na pozicijama vlasti mogu biti pozvani na odgovornost, da građani imaju glas da propituju svoje vlasti i informacije koje su potrebne za donošenje informisanih odluka. Realnost je da se mora naći pažljiva i razumna ravnoteža koja štiti fundamentalna prava i u isto vrijeme osigurava da oni koji koriste javne platforme, to rade odgovorno. Međunarodna zajednica je jasnog stava u vezi sa nedavnom kriminalizacijom klevete u RS. Veoma smo zabrinuti zbog moguće zloupotrebe zakonodavstva od strane političara ili politizovanih pravosudnih struktura. OEBS, UN, Savjet Evrope i Delegacija EU rekli su da je zakon u suprotnosti sa obavezama BiH u polju međunarodnih ljudskih prava i da nije u skladu sa njenim evropskim putem. Ovaj zakon nije pravi način da se rješava problem; umjesto toga, pozivamo na poboljšanje regulacije medija i civilnih zakona u vezi sa klevetom.