Domaće institucije, njih sedam, planiraju da u toku godine iskeširaju gotovo dva miliona maraka za promociju EU i to nakon što je BiH, lani u decembru, dobila status kandidata, od kada se nije pomjerila s mjesta.
BiH je zakoračila na evropski put prije deceniju i po. Najveći iskorak je i napravljen krajem prošle godine kada su zvaničnici EU odlučili da daju i ovoj zemlji status kandidata za članstvo u Uniji, mada niko ne krije da to nije zbog zasluga u ispunjavanju zadataka od strane domaće vlasti, već usljed promjena politika zvaničnog Brisela i sukoba u Ukrajini.
Imajući sve to u vidu, BiH su ostali svi zadaci, odnosno 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije kako bi nastavila da napreduje i otvara nova poglavlja na putu ka članstvu. Međutim, nema pretjeranog optimizma da će to ovaj put ići lakše i brže s obzirom na teme koje su na stolu i političke odnose u BiH, a dok nadležni ne naprave značajni pomak odlučeno je da dio vremena posvete i promociji evropskih vrijednosti.
Savjet ministara BiH je, naime, usvojio Akcioni plan za implementaciju Strategije komuniciranja institucija BiH o procesu pristupanja EU – od kandidatskog statusa do članstva za 2023. godinu.
Prethodno je, kako je potvrđeno za “Glas”, usvojena informacija Direkcije za evropske integracije o pripremi prijedloga ovog akcijskog plana, nakon što je BiH 15. decembra 2022. dobila kandidatski status za članstvo u EU, čime i započinje primjena te strategije.
Novi pristup je u realizaciji paketa aktivnosti koje će biti sprovedene u ovoj godini sa ciljem kvalitetnije i efikasnije komunikacije fokusiran je na različit pristup svakoj od ciljnih grupa sa specifičnim temama.
– Sedam institucija uključeno je u sprovođenje aktivnosti u šest oblasti i to izdavaštvo, onlajn komunikacije, istraživanje, konkursi i takmičenja, događaji i promotivni materijal, ukupno vrijednih 1.725.900 KM. Ova su sredstva obezbijedile institucije koje učestvuju u sprovođenju plana i neće biti novih izdvajanja iz budžeta – naveo je direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović.
Uz Direkciju, na tom zadatku biće resori civilnih poslova i bezbjednosti u Savjetu ministara, Agencija za javne nabavke, Institut za intelektualno vlasništvo, Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Novac će, prema podacima iz informacije Direkcije, biti utrošen za rasprave o procesu evropskih integracija, promociju saradnje, a visoko na listi prioriteta jeste i informisanje o specifičnim temama pristupanja i usklađivanju zakonodavstva za propisima EU. U planu je i pokretanje portala o evropskim integracijama, ispitivanje javnog mnjenja o njima, konkursi za dječije radove, izrada studije izvodljivosti za uvođenje jedinstvenog 112 broja u BiH, o čemu do sada nije bilo saglasnosti te upoznavanje o danima koje obilježava zvanični Brisel.
Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo kaže za “Glas” da treba daleko više novca utrošiti za promociju potencijala Unije, ali i da isto tako, dosta više volje za ispunjavanjem datih uslova mora da pokažu domaći zvaničnici. Podsjetio je i na riječi premijera Slovenije Roberta Goloba, odnosno da ako BiH ne iskoristi ovu godinu nikad i neće biti član EU.
– Sve je sada na političarima BiH, ali gledajući kako stalno tenzije idu ka gore, teško je očekivati da će zemlja uspjeti do kraja godine da riješi dio uslova koje je ispostavila Unija koja nam je de fakto poklonila ovaj status. Svima je jasno da je to bio poklon i da je EU uradila ono što je bilo moguće, a BiH mora i treba da, što je prije moguće, bude dio te porodice, ali ne mogu nam ni dovijeka poklanjati te ono te ono – istakao je Praštalo koji smatra i da Direkciju za evropske integracije treba “utopiti” u Ministarstvo spoljnih poslova BiH.
Posljednje proširenje EU bilo je 2013. godine, kada je Hrvatska postala dio evropske porodice.
