Više od 105 miliona maraka “opranog novca” je u proteklih pet godina otkriveno u legalnim novčanim tokovima u BiH, od čega samo lani oko 11 miliona, pokazala je analiza Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.
SIPA je pripremila prijedlog izvještaja o radu za 2021, a u tom dokumentu je napravljen presjek predmeta na kojima su radili. Jedan dio se odnosi na pranje novca i iznose do kojih su ih istrage dovele. Istragama krivičnih djela koje se odnose na pranje novca utvrđeno je da je, kako piše, kroz finansijski sistem BiH u legalne tokove ubačeno 10,99 miliona KM nelegalno stečenog novca, što je oko dva miliona manje nego godinu prije.
– Pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela iznosila je 9,94 miliona, a stečena imovinska korist 10,99 miliona – istaknuto je u najnovijem izvještaju Agencije, gdje nisu iznosili više detalja, osim onih o broju predmeta na kojima je rađeno i broj lica obuhvaćenih izvještajima.
U okviru SIPA postoji finansijsko-obavještajno odjeljenje sa fokusom na prijave koje bacaju sumnju na pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. Prvi Zakon o sprečavanju pranja novca u BiH stupio je na snagu krajem decembra 2004. godine, a Finansijsko-obavještajno odjeljenje je u junu iduće godine primljeno u Egmont grupu, u kojoj je 165 takvih jedinica koje pružaju platformu za bezbjednu razmjenu podataka za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U izvještaju domaćeg odjeljenja iz juna 2021. godine piše da dostavljaju brojne izvještaje, ali i sarađuju sa drugima, kao što su banke u slučajevima kad se pojave detalji o sumnjivim transakcijama. Prema podacima iz dosadašnjih aktivnosti, u posljednje vrijeme akcenat je na ulaganju u nekretnine.
– Dosadašnja iskustva, kao i iskustva drugih zemalja, ukazuju na to da je visoko izražen rizik sa aspekta pranja novca u oblasti kupoprodaje nekretnina, korištenja bankarskog sistema, odnosno zloupotreba proizvoda i usluga pružalaca bankarskih usluga, zatim fiktivnih poslova koji uključuju i korišćenje pozajmica, kao i transakcije posredstvom of-šor kompanija – istakli su u tom odjeljenju.
Iznosi po godinama (u miliona KM)
2021. 10,9
2020. 12,9
2019. 12,1
2018. 59,4
2017. 10,2
Na slične probleme upozoravaju iz Ministarstva bezbjednosti BiH. Prema procjeni rizika od pranja novca i finansiranja terorizma BiH za period od 2018. do 2022. bavljenje svim oblicima organizovanog kriminala za krajnji rezultat ima sticanje novca koji ubacuju u legalne novčane tokove.
– Praćene novčane transakcije povezane sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa otkrivaju da se finansijska dobit stečena nelegalnim putem najčešće legalizuje kupovinom nekretnina i participiranjem u izgradnji građevinskih i drugih objekata, a u nekim slučajevima novčanim transakcijama u inostranstvo – poručuju iz resora bezbjednosti.
Uz to, kako navode, više kriminalnih lica sa prostora BiH je nastanjeno u inostranstvu, gdje se bave nezakonitim aktivnostima koje donose visoku dobit, a dio tako stečenog novca ulažu u kupovinu nekretnina u BiH.
– Česta je pojava da sumnjiva novčana sredstva koja se peru u BiH potiču iz of-šor zona, a često se i novac stečen različitim oblicima kriminala u BiH transferiše prema računima u tim zonama – zaključili su oni.
