Republika Srpska danas proslavlja godišnjicu usvajanja Ustava RS, a u FBiH se pripremaju za proslavu 1. marta, koji smatraju danom nezavisnosti BiH.
Ova dva praznika su još jedan primjer nepostojanja saglasnosti unutar BiH koji dani su važni praznici, a koji predstavljaju proslavu nelegalnih datuma ili praznika koji provociraju druge narode.
Što se tiče Ustava RS, zvaničnici ističu da se radi o danu kada je Republika Srpska, koja je osnovana 9. januara 1992, dobila svoj Ustav, a koji je uz dopunu amandmanima i danas na snazi.
S druge, pak, strane, političari iz sarajevskih stranaka smatraju da je RS osnovana tek 1995. potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, dok je 1. marta 1992. godine sprovedeni referendum, po njihovom mišljenju, označio osamostaljenje BiH.
Srbi su, podsjećanja radi, u najvećoj mjeri bojkotovali taj referendum i smatraju ga danom kada su dva naroda preglasala treći i time uvela BiH u rat.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, izjavio je da je 1. mart sinonim zla i uvod u građanski rat.
“Poražavajuća je činjenica da neko slavi početak rata, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, paljenje srpske zastave, preglasavanje i početak etničkog čišćenja sarajevskih Srba. Sve to govori kako muslimani vide BiH. Kako su je gledali 1. marta 1992, tako je vide i danas – BiH čiji su oni vlasnici, dok su Srbi i Hrvati za njih stranci na svojoj zemlji i na svojim ognjištima. Te 1992. godine oni su poslali jasnu poruku kakvu BiH žele – istu kao što je današnje Sarajevo u kojem su Srbi na nivou statističke greške”, naglasio je Dodik.
Potpuno očekivano, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, na tribini posvećenoj 1. martu izrazio je suprotan stav, rekavši da su građani BiH tog datuma izabrali slobodu.
BiH, po njegovom mišljenju, već hiljadu godina opstaje u blago modificiranim granicama, te da je uvijek uspijevala sačuvati svoju posebnost, čak i u vremenima kada je bila osvajana.
“Evropska zajednica je utvrdila da se Jugoslavija raspada, da više ne postoji na međunarodnom planu, i dala nam rok da se izjasnimo o našoj sudbini. Badinterova komisija je tražila da se to učini referendumom, da se narod očituje. Referendum je održan 29. februara i 1. marta 1992. Na referendum je izašlo preko dva miliona građana, skoro dvije trećine ljudi s pravom glasa, i skoro stoprocentno su glasali za nezavisnost. Među njima i značajan broj Srba, mada su sistematski sprečavani u tome”, naglasio je on i uz to ustvrdio da su preci građana BiH nekada bili jedan narod, “dobri Bošnjani, koje je vrijeme podijelilo u tri etničke skupine”.
Govoreći o godišnjici usvajanja Ustava RS, Dodik je izjavio da je to dokaz da Srpska pripada civilizovanom i pravnom svijetu jer, kako je naglasio, ustav je sveto pismo svake savremene civilizacije i svake države.
“Odluka o formiranju RS nije bila ishitrena niti slučajna, nego dio iščekivanja da budu riješeni neki drugi problemi u BiH. Bilo je neminovno da se dođe do ove odluke i kasnije veoma pažljivo krene sa izradom prvog Ustava RS”, rekao je Dodik za RTRS.
Željka Cvijanović, predsjednica RS, kazala je da se RS i dalje bori za svoja ustavna prava i da je u punom smislu riječi krenula da oživi i rehabilituje svoju ustavnost.
Cvijanovićeva je povodom 30 godina od usvajanja prvog Ustava RS istakla da je Srpska sigurno najorganizovaniji dio državne zajednice BiH.
“Mi se danas, nažalost, i dalje borimo za naša ustavna prava”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da bi bilo logično da nakon svih ovih godina RS danas ima u punom kapacitetu mogućnost da živi svoj ustavni život.
Da RS s ponosom dočekuje 30. godišnjicu usvajanja Ustava, slaveći ga kao jedan od najvažnijih datuma u istoriji svog naroda, potvrdio je Radovan Višković, premijer RS, naglašavajući da su politički predstavnici srpskog naroda na današnji dan 1992. godine odredili pravno-formalni karakter Republike.
“Ovaj dan mora biti upisan u kolektivnom sjećanju srpskog naroda kao dan kad su zastupnici političke volje srpskog naroda odredili našu dalju političku sudbinu”, naglasio je Višković, ocjenjujući da i poslije 30 godina izabrani predstavnici srpskog naroda biju političku bitku za očuvanje prava srpskog naroda unutar BiH.
