BiH je napravila mali napredak u reformi javne uprave, a u najnovijem izvještaju, koji je po nalogu EU i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj sprovela SIGMA za područje zapadnog Balkana, za mnoge oblasti BiH nije ni poslala podatke na osnovu kojih bi se mogla napraviti procjena.
Iz izvještaja se vidi da je najviše napredovala Srbija, ali i ostale zemlje su postigle određen napredak, dok je BiH u oblastima u kojima postoje podaci uglavnom u zaostatku u odnosu na susjede ili u donjem dijelu tabele.
Primjera radi, ubjedljivo najlošiji smo u regionu po pitanju menadžmenta javnih finansija, a najviše su napredovale Srbija i Albanija.
U pitanju računovodstva javnih finansija i upravljanja javnim dugom BiH ostvaruje relativno dobre rezultate, ali u ostalim oblastima menadžmenta javnih finansija poput izvještavanja o budžetu i pripreme budžeta smo među lošijima.
Kada je riječ o ispunjavanju preporuka revizora, BiH je najlošija u regionu, a i po broju žalbi po pitanju javnih nabavki daleko smo najlošiji u regionu, što nije ni čudno ako se pročita iz izvještaja da je BiH jedina zemlja koja ima tri kancelarije za javne nabavke s tri posebne administracije.
“BiH je slučaj za sebe i za razliku od bilo gdje drugdje u regionu na kraju 2021. godine imala je više članova komisija nego administrativnog osoblja”, naglašeno je u izvještaju u dijelu koji se odnosi na javne nabavke.
Što se tiče javnih nabavki, posebne primjedbe je u intervjuu za “Nezavisne novine” nedavno iznio i Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, ukazavši na to da se izmjene Zakona o javnim nabavkama već mjesecima “kisele” u ladicama bh. parlamentaraca i Doma naroda BiH, ali još nisu usvojene.
Međutim, ima i pozitivnih stvari, barem u oblastima za koje je BiH poslala podatke ili su oni javno dostupni. Na primjer, u BiH je porasla percepcija povjerenja u pravosuđe i javnu upravu, ali je zato nazadovala u oblasti odgovornosti upravljanja javnim resursima.
Po pitanju meritokratije, odnosno postavljenja u javnoj službi, od BiH je jedino lošija Crna Gora, a najviše je napredovala Albanija.
Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, napominje da je ovaj izvještaj SIGMA urađen jer je reforma javne uprave jedan od 14 ključnih prioriteta, te da se on odnosi na razvoj politike i koordinaciju, odgovornost javne uprave i neke aspekte upravljanja javnim finansijama, dok se integralni izvještaj o ostalim segmentima javne uprave očekuje u narednom periodu.
“U poređenju s izvještajem iz 2017. godine napredak na svim poljima je ograničen, a nekoliko je ozbiljnih nedostataka koji su identifikovani ili ostali neriješeni. Pominje se da je postignut određeni napredak u zakonodavnom okviru, međutim sprovođenje je slabo i ne uspijevaju se postići glavni ciljevi reforme”, kaže Ćuzulan za “Nezavisne novine”.
On ističe da je problem, kao i u svemu ostalom u BiH, politika, odnosno nedostatak političke volje da se na svim nivoima vlasti posvete temeljnom sprovođenju reformi.
Što se tiče činjenice da u brojnim oblastima u ovom izvještaju BiH nije dostavila podatke, Ćuzulan kaže da je i tu problem saradnja, odnosno nedostatak saradnje različitih nivoa vlasti i slaba koordinacija između institucija.
“Ne može nekoliko lokalnih institucija da to uradi ako entitetski nivoi ne žele da dostave podatke. Nema dobre saradnje da bi se dobili podaci koji su potrebni za integralni monitoring”, rekao je Ćuzulan.
