Nakon što smo mjesecima slušali kako na vrtoglavo poskupljenje svega što kupujemo veliki uticaj ima rast cijena goriva, danas, kada se cjenovnici na benzinskim pumpama koriguju u korist kupaca, pojeftinjenje robe široke potrošnje na dugom je štapu.
Ocjenjuju to stručnjaci, ali i borci za zaštitu potrošača, koji kažu da bi posla trebalo da se prihvate inspekcije.
Dragan Gligorić, stručnjak za međunarodnu ekonomiju i trgovinu, ističe da pojeftinjenja treba očekivati, ali se to neće dogoditi tako brzo.
“Cijene mnogo brže rastu kada postoje razlozi za rast, dok kad postoje razlozi za pad, one mnogo sporije padaju. Zaista je neizvjesno kada bi trebalo doći do smanjenja cijena robe široke potrošnje, a mislim da se one nikad neće vratiti na nivo prije pandemije odnosno krize u Ukrajini”, rekao je Gligorić za “Nezavisne novine”.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, očekuje da će se u narednom periodu trgovci pravdati da imaju zalihe osnovnih životnih namirnica i ostale robe, pa zato ne snižavaju cijene.
“Sigurno u dogledno vrijeme neće sniziti cijene. U ovim danima to se zasigurno ne očekuje. Pravdaće to ranijim nabavkama. Biće puno posla za inspekcijske organe”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, ističe da su pojeftinjenja još na dugom štapu.
“Trgovci se boje novih povećanja ulaznih cijena. Cijene goriva su bile osnova svih poskupljenja i pojeftinjenja na našem tržištu, a to se sad ne dešava. Pojeftinjenje nafte na svjetskom tržištu, nažalost, nije uticalo na cijene u BiH. Da li će se to uskoro desiti? Bojim se da neće. Stvara se klima da nam slijedi još gori period. Vjerujem da će trgovci pokušavati stvarati finansijske zalihe za budući period, naravno, na štetu potrošača”, ističe Arnautović za “Nezavisne novine”.
S druge strane, iz poslovne zajednice tvrde da na cijene roba široke potrošnje, uz gorivo, utiče još niz faktora.
“Nije samo cijena goriva uticala u prethodnom periodu na povećanje cijena u maloprodaji. Niz je drugih elemenata koji su na to imali uticaj. Pored povećanja cijena transporta, tu su i kretanja na globalnom nivou, jer značajan dio takve robe dolazi iz uvoza”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
Zabilježen je, naglašava, i rast cijena sirovina, a domaća proizvodnja ih jako mnogo uvozi.
“One nam dolaze po daleko višim cijenama, što se direktno odražava i na cijene kod nas”, rekao je Blagojević.
Teško je i nabrojati šta je sve u bliskoj prošlosti poskupjelo. Recimo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u maju ove godine (posljednji dostupni podaci) smo kilogram pšeničnog brašna plaćali 1,60 KM, a godinu ranije koštalo je 1,10 KM.
Junetina bez kosti je sa 13,50 KM skočila na 17,90 KM, a piletina po kilogramu sa 4,80 na 6,50 KM. Šećer umjesto 1,20 KM plaćamo 1,90 KM, a mljevena kafa je sa 13,10 KM otišla na 16,70 maraka itd.
