Oružje iz BiH švercuje se i kamionima i autobusima koji imaju prethodno pripremljeno duplo dno, takozvani štek, ili u spremnicima u kojima se nalazi druga roba, a krajnje odredište su zemlje kao što su Švedska, Francuska, Belgija i Nizozemska te u manjem obimu države iz okruženja.
Pokazuju to najnovije operativne informacije, u kojim se navodi da je od 2018. do 2020. godine, prema obavještajnim podacima, u BiH evidentirano 10 organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem oružja.
U Prijedlogu procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini istaknuto je da, na osnovu raspoloživih podataka, u BiH i dalje egzistiraju velike količine naoružanja zaostalog iz perioda konflikta. To oružje se, kako je navedeno, krijumčari, odnosno nelegalno prodaje u EU, gdje postoji rast potražnje na crnom tržištu, a naoružanje traže lica koja se dovode u vezu sa organizovanim kriminalom i terorizmom. Raspoloživi podaci ukazuju da se modus operandi krijumčarenja oružja odvija na način da organizovane kriminalne grupe kupuju oružje na ilegalnom tržištu BiH od njima poznatih lica, privremeno ga skladište u BiH, a nakon toga ga koriste za kriminal u BiH, zemljama regiona ili EU.
“Isto tako, to oružje organizovane kriminalne grupe krijumčare na području EU, čime ostvaruju finansijsku korist zbog razlike u cijeni na ilegalnom tržištu BiH u odnosu na ilegalno tržište EU”, ističe se u procjenama nadležnih institucija.
Osim toga, u dokumentaciji Ministarstva bezbjednosti BiH ističe se da se oružje, nabavljeno u BiH koristi za kriminal u Evropi, uključujući i oružane pljačke.
“Kriminalna lica, porijeklom iz BiH, koja borave u inostranstvu, upoznata su sa prilikama u vezi sa ilegalnim tržištem i cijenama naoružanja u BiH, kao i sa potražnjom u kriminalnom miljeu države u kojoj borave, pa su evidentirani i njihovi dolasci u BiH s ciljem nabavke oružja i njegove prodaje kriminalnim grupama koje na području više zemalja Evrope vrše teška razbojništva, oružane pljačke i druge nezakonitosti”, navodi se u dokumentaciji. Ističe se da su kriminalne grupe koje se bave ovom vrstom kriminala dobro organizovane, pri čemu svaki pripadnik grupe ima svoju ulogu. Uloge su sljedeće: glavni članovi grupe dogovaraju nabavku oružja, drugi pripadnici imaju ulogu servisiranja i osposobljavanja oružja, daljeg transporta i predaje oružja s ciljem daljeg nezakonitog prometovanja iz BiH u druge zemlje. Takve grupe su, istaknutno je, veoma prilagodljive na promjene i dešavanja oko njih.
“Kriminalne grupe sarađuju na način da dolazi do zamjene oružja za drogu. Dolazi i do povremenog korištenja ljudskih resursa iz jedne grupe u drugoj sa tačno određenim zadacima i obavezama”, istaknuto je u Prijedlogu procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini. Ipak, naglašeno je da postoji trend smanjenja ukupnih količina oružja u ilegalnom posjedu na crnom tržištu oružja u BiH, pa se očekuje da dođe do promjena načina djelovanja pomenutih grupa, u smislu da će neke kriminalne grupe pokušati da trguju i prepravljenim startnim oružjem ili nekim drugim vrstama oružja.
“Da bi se ovo preduprijedilo, potrebno je u zakonima o oružju rigoroznije tretirati registraciju ove vrste oružja. Zbog svih činjenica, kao i podatka da trgovina oružjem omogućava sticanje enormne i brze finansijske dobiti, procjene su da će i u narednom periodu trgovina oružjem ostati jedna od oblasti djelovanja organizovanih kriminalnih grupa”, navodi se u procjenama.
Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za bezbjednost, ističe da je već dugo na Zapadu prilično stroga kontrola koja se odnosi na posjedovanje oružja.
“Pomalo su isparile zalihe nelegalnog oružja koje je potrebno za kriminalce i ne daj bože teroriste. Sа druge strane, koliko god je godina prošlo od proteklog rata u BiH, ima dovoljno privatnih zaliha za snabdijevanje tog tržišta. To je onda prirodan izvor”, rekao je Radić.
Prema njegovim riječima, veoma je teško pričati o količinama naoružanja koje iz BiH odu ka Zapadu.
“Nije riječ o masovnom odlivu, ali to jeste način da se kriminalne strukture snabdiju naoružanjem. Znači, neko odluči da iz svoje zbirke ukloni oružje koje je naslijedio iz rata, proda ga kome treba i tako krene lanac. I, naravno, svi u tom lancu su zaradili, do onog posljednjeg korisnika, koji tim oružjem može da počini krivično djelo, a to je ono što brine strance”, naglasio je Radić u izjavi za “Nezavisne novine”.
