in

Novi oblik privrednog kriminala sve prisutniji u BiH: Prljav novac ubacuju na kriptotržište

Foto: Freepik

Na tržištu BiH evidentiran je novi oblik privrednog kriminala, jer kriminalci opran novac pokušavaju da konvertuju u kriptovalute, a neki u toj zamisli i uspiju. Nadležni poručuju da ovu pojavu treba u korijenu sasjeći, jer ako to ne bude uređeno, milioni maraka stečeni krivičnim djelima završiće u digitalnim valutama.

U izvještaju Tužilaštva BiH za prošlu godinu navedeno da je Odsjek za privredni kriminal evidentirao nove oblike privrednog kriminala.

– Zapaženo je da se novac stečen počinjenjem krivičnog djela konvertuje u kriptovalute ili se putem kriptovaluta stavlja u legalne tokove kako bi se prikrila priroda takvog novca, što znači da će se u narednom periodu morati posvetiti dodatna pažnja ovom obliku izvršenja krivičnog djela – naveli su u Tužilaštvu BiH.

Takođe naglasili su da Finansijsko obavještajno odjeljenje (FOO) Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) treba da preuzme aktivnosti koje bi dovele do bržeg i kvalitetnijeg izvještavanja o finansijskim istragama, što bi dovelo do snažnije primjene krivičnopravnog instituta oduzimanja imovine.

U prvoj kriptomjenjačnici u BiH – “Balkan kriptoeksčejndž” navode da su se susretali sa sumnjivim profilima klijenata koji su pokušavali da novac konvertuju u kriptovalute te da su sve njih prijavili na adrese nadležnih institucija.

– Obavezni smo da svakog klijenta, odnosno korisnika platforme identifikujemo, pratimo transakcije i da sve sumnjive aktivnosti naših korisnika prijavimo SIPA, odnosno Odjeljenju za finansijske istrage – rekao je “Glasu Srpske” direktor “Balkan kriptoeksčejndža” Boris Majstorović.

U svojim prostorijama, naglašava on, susretali su se sa sumnjivim licima, kojih za sada nema mnogo.

– Sve smo ih prijavili FOO i tu se naša priča završava. Istražioci treba da utvrde da li su tu klijenti zaista sumnjivi i da li pokušavaju da novac stečen krivičnim djelom kroz kriptovalute ubace u legalne tokove – kazao je Majstorović.

Na pitanje koliko su iznosile najviše sumnjive transakcije koje su prijavili, navodi, da su ti brojevi dostizali do 50.000 maraka. Nadalje pojašnjava da se za izvršenje tih krivičnih djela obično koriste takozvane “mule”.

– Tako na primjer, dođe čovjek od 80 godina, koji se bavi uzgojem volova i on odjednom počne da se bavi kriptovalutama. Sumnjiv nam je profil takvih klijenata, jer se to ne podudara sa onim što su nama govorili i nekim njihovim redovnim primanjima – pojašnjava Majstorović.

Naglasio je da “mule” koriste lica koja pokušavaju sakriti trag novca iz krivičnih djela.

– Imali smo za sada nekoliko takvih slučajeva. Uglavnom se radilo o sumnjivim transakcijama koje su se kretale u rasponu od 20.000 do 50.000 maraka. Za svaku transakciju, makar ona bila i 100 maraka, ako sumnjamo da nešto nije uredu, prijavljujemo nadležnima – rekao je Majstorović.

Ta pojava, navodi on, još uvijek nije razvijena u velikoj mjeri kod nas, jer se domaće tržište kriptovaluta nalazi još u povoju.

– Od početka rada postavili smo se tako da ne dozvoljavamo da preko naše platforme ide novac stečen od kriminaliteta. Vjerujem da ima više slučajeva na crnom tržištu, odnosno da se ljudi nalaze u kafanama pa tamo kupuju kriptovalute putem prljavog novca ili putem čistog novca kupuju prljavu kriptovalutu. Država to sve treba da reguliše da bi takve pojave bile suzbijene i sasječene u korijenu – naveo je Majstorović.

Naglasio je da kod nas korišćenje kriptovaluta u kriminalne svrhe nije uzelo još maha, jer da bi se bavili time, navodi Majstorović, kriminalci moraju dobro poznavati informacione tehnologije, ali i kako sam sistem kriptovaluta funkcioniše.

Majstorović za kraj poručuje i da industriju kriptovaluta treba regulisati da bismo mi imali manje problema i samim tim da državu manje boli glava.

– U Srpskoj je od kraja januara tržište kriptovaluta regulisano izmjenama Zakona o hartijama od vrijednosti. Definisane su digitalne valute, kao i regulator. Problem je što u FBiH to još nije regulisano – podsjetio je Majstorović i dodao da je problem i što još nije usvojen novi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma na nivou BiH, a taj akt trebalo bi da dodatno uredi kompletnu oblast kriptovaluta na domaćem tržištu.

Da je potrebno što prije oblast kriptovaluta urediti navodi i zamjenica predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mira Pekić.

– Novac stečen sumnjivim aktivnostima uvijek traži da bude ubačen u legalne tokove. Jedan od tih tokova su i kriptovalute. Tržište treba što prije urediti zakonima da ta pojava ne bi uzela dodatnog maha. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma treba da odgovori ovoj pojavi – rekla je “Glasu” Pekićeva i dodala da ubacivanje opranog novca u kruiptovalute treba da bude pažnja svih organa i agencija nadležnih za tu oblast u BiH.

Novi oblik privrednog kriminala, naglašava Pekićeva, treba zaustaviti, usvajanjem akata, ali i obukama i prenošenjem iskustva iz drugih zemalja na domaće tržište.

– Potrebna je obuka svih ljudi koji rade u tom sistemu. Ne možemo očekivati da službenici to znaju samo zato što su službenici. Potrebna je obuka, upijanje novih znanja i unapređenje čitavog sistema znanja. Jedino tako ćemo oblast kriptovaluta uvesti u legalne tokove i ona će se normalno razvijati – poručila je Pekićeva.

Prema izvještaju SIPA za prošlu godinu istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno je da je kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačeno 35,19 miliona KM nelegalno stečenog novca. Prema njihovim podacima šteta od prijavljenih krivičnih djela iznosila je više od 14 miliona, a stečena imovinska korist 14,34 miliona KM.

Afere u Crnoj Gori

Crnu Goru prethodnih dana potreslo su dvije afere u bezi sa kriptovalutama. Samo par dana pred parlamentarne izbore tu zemlju potresla je navodna afera, a prema pisanju tamošnjih medija na udaru se našao jedan od predsjednika Pokreta “Evropa Sad” i glavni favorit za budućeg premijera Milojko Spajić. Navodno nedavno uhapšeni kralj kriptovaluta južnokorejski državljanin Do Kvon dostavio je premijeru Dritanu Abazoviću pismo u kojem je opisao veze sa Spajićem. Pored toga slučaja ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović saopštio je da je kriptomat na tivatskom aerodromu povezan sa britanskim finansijerom i osuđenim kriminalcem Džordžom Kortelom.

Pogledajte gdje se sve nalaze stacionarni radari u Srpskoj

Civilna zaštita upozorava na obilne padavine