Šverceri droge imaju dobro izgrađenu infrastrukturu u smislu organizovanja transporta, distribucije i prodaje te pranja novca, koji najčešće investiraju u nekretnine u BiH i regionu.
Ističe se to u dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH pod nazivom “Prijedlog procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini”, gdje su navedeni brojni šokantni podaci, uključujući i onaj da u BiH raste potrošnja droge, a procjenjuje se da će taj trend biti i nastavljen.
Na tržištu u BiH, istaknuto je, prisutne su gotovo sve vrste droga, a dominiraju produkti kanabisa, kokain i sintetičke droge.
U ovom dokumentu ističe se da, zbog loše putne komunikacije i konfiguracije terena, rute krijumčara heroina najvećim dijelom zaobilaze BiH, a u BiH se manje količine heroina najčešće ilegalno transportuju iz Turske.
“Organizovane kriminalne grupe iz BiH imaju veći broj kriminalnih veza, kako u susjednim zemljama, tako i u zemljama zapadne Evrope. Bave se krijumčarenjem narkotika u većim količinama, uglavnom heroina, s istoka – iz Turske, Avganistana i Pakistana”, upozoreno je u ovom dokumentu.
Kada su u pitanju vrste narkotika, najčešće se krijumčari skank, koji je u posljednjih nekoliko godina veoma tražen na tržištu, a zatim heroin i kokain.
“Narkotici se prevoze u izgrađenim posebnim prostorima u transportnim vozilima te neposredno preko kurira, odnosno mula koje prenose robu tradicionalnim načinom prenosa najčešće šumskim putevima izvan legalnih graničnih prelaza. Zapažen je i trend da se migrantska populacija sve više koristi za krijumčarenje i distribuciju narkotika, dijelom kako bi otplatili dug za njihovo krijumčarenje u zemlje krajnjeg odredišta”, ističe se u ovom prijedlogu.
Pritom, operativni podaci pokazuju da na području BiH postoje organizovane kriminalne grupe koje učestvuju u međunarodnom krijumčarenju kokaina koji završava na području zapadne Evrope, nakon čega se rastura i prodaje širom Evrope, a u BiH dolaze manje količine zbog malog tržišta i slabe platežne moći konzumenata.
“Trend započet u prethodnim godinama u odnosu na kokain je nastavljen, odnosno sve je veća zastupljenost državljana BiH u međunarodnim krijumčarskim kanalima kokaina. Uglavnom se radi o licima nastanjenim u državama Južne Amerike i licima nastanjenim u ‘prvim’ destinacijama pošiljki narkotika u Evropi, a najčešće Nizozemskoj, Španiji, Njemačkoj, Belgiji i drugim zemljama u kojima imaju pomorske luke u koje se ova droga doprema velikim brodovima ili manjim jedrilicama”, upozoreno je u ovom dokumentu.
Istaknuto je i da se BiH nalazi na ruti transporta kanabisa i skanka, koji ulaze južnom rutom iz Crne Gore u BiH, gdje se jedan dio droge distribuiše u BiH, a drugi dio krijumčari prema Hrvatskoj i drugim državama Evrope.
U zadnjih nekoliko godina, kako je naglašeno, znatno je porastao broj konzumenata sintetičkih droga u BiH, a zabilježene su i povećane količine ove vrste narkotika na našem tržištu.
“Sintetičke droge se veoma često koriste kao sredstvo plaćanja drugih vrsta droga i iz tog razloga dolaze na područje zemalja Balkana, gdje ih zamijene za druge vrste droga koje se vraćaju u EU”, naglašeno je.
Kriminalne grupe sarađuju tako što se direktno sastaju ili komuniciraju preko moderne opreme, odnosno kriptovanih telefona, a u pravilu koriste društvene mreže poput Facebooka te aplikacije za slanje poruka kao što su Skype, Viber, WhatsApp, Signal, Telegram i druge, što otežava njihovo praćenje i otkrivanje.
“Distribucija krajnjim korisnicima je vrlo raznovrsna, ali se uglavnom vrši u ugostiteljskim objektima, noćnim klubovima, na ulici, a sve više i putem Dark weba”, navedeno je u ovom dokumentu.
Evidentno je da i u vrijeme pandemije nije došlo do većih prekida u lancu snabdijevanja drogom, što ukazuje na brzo prilagođavanje kriminalnih grupa novonastaloj situaciji u vezi sa proizvodnjom i krijumčarenjem narkotika.
“BiH sve više od tranzitne zemlje postaje zemlja krajnje potrošnje narkotika”, naglašeno je u ovom dokumentu, iz kojeg se može zaključiti da su u BiH od 2018. do 2020. godine zaplijenjene oko četiri tone droge.
Da se novac zarađen drogom često pere kroz nekretnine smatra i stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić, koji ističe da su to informacije kojima i on raspolaže.
“Ljudi koji se bave finansijama tvrde da je najbolja mogućnost pranja novca ulaganje u građevinski sektor jer je vrlo teško utvrditi količinu novca koji je uložen u izgradnju, recimo, neke zgrade. Evidentan je i porast investicija u građevinski sektor. Ja bih volio da je to zbog ekonomskog statusa, ali očigledno je da su tu uključene neke druge stvari”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine”.
