Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, osim odluke o obezbjeđivanju sredstava za održavanje izbora u oktobru ove godine, nametnuo je i izmjene Izbornog zakona BiH kao i Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, kojima se omogućava da u budućnosti više ne može doći do toga da Centralna izborna komisija BiH nema novca za održavanje izbora.
Nametnutim zakonima u suštini se onemogućava blokada obezbjeđivanja sredstava za buduće izbore jer je izmjenama Izbornog zakona propisano da u slučaju kada nema budžeta za tu fiskalnu godinu u kojoj se održavaju izbori, novac bude obezbijeđen iz akumuliranog viška prihoda preostalog nakon pokrića rashoda iz prethodnih fiskalnih godina, iz sredstava tekućih rezervi ili sredstava iz bilo kojeg drugog izvora ili kategorije prihoda.
“Nijedna odredba ovog člana ne smije se tumačiti na način na koji se sprečava raspodjela sredstava prije isteka roka”, navodi se u nametnutim izmjenama Izbornog zakona, u kojima je rok do kada se moraju obezbijediti sredstva ostao 15 dana.
U preambuli odluke o nametanju Izbornog zakona BiH, Šmit navodi da je rok od 15 dana kada su institucije BiH trebale obezbjediti sredstva odavno istekao te da izražava žaljenje što su nadležni organi svoju nespremnost da postupe u skladu s obavezama iz Izbornog zakona opravdavali time da, između ostalog, postoje tehničke poteškoće.
Kada je riječ o nametnutnim odredbama Zakona o finansiranju institucija BiH, u suštini, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIKa za finansiranje izbora u propisanom roku, to će morati da uradi zamjenik ministra finanansija i trezora BiH i to narednog dana po isteku roka.
Šmitove nametnute odluke komentarisali su i u Ambasadi Ruske Federacije u BiH, gdje su podsjetili da je njegovo djelovanje neligitimno bez odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UNa te da njegove odluke nisu obavezujuće.
“Što se tiče suštine zadnje od njih koja se odnosi na održavanje izbora posljednja granica cinizma je prevaziđena. Nikad dosad međunarodni zvaničnici nisu tako besramno zadirali u tuđi novčanik, iako se, iskreno govoreći, ova akcija organski uklapa u piratsku logiku kolektivnog Zapada, što jasno pokazuje nezakonita ograničenja prema Rusiji”, navedeno je u saopštenju Ambasade Ruske Federacije u BiH, dodajući da je Šmit apsurdno postupio jer su stranke u BiH išle ka kompromisu po ovom pitanju.
Naveli su da se neće iznenaditi i ako politička linija tzv. međunarodne zajednice dovede do toga da sama izabere lokalne predstavnike u strukturama vlasti.
Sam Šmit rekao je da je osoba koja drži riječ i da će tako biti u budućnosti te da ono što kaže Ambasada Rusije i nije nešto što će ostati u udžbenicima istorije, istovremeno naglašavajući da je od turiste postao ekspert za BiH.
Govoreći o nametnutim odlukama, posebno o odluci da se CIKu obezbijedi svih 12,5 miliona KM, Šmit je rekao da se moglo desiti da glasački listići ne dođu na vrijeme te da je morao donijeti tu odluku.
“Svima poručujem da svi oni koji s političke strane žele izvući poen za sebe i svoju političku stranku, ova odluka nije ništa drugo osim podrške izborima, sve ostalo je fantazija”, rekao je Šmit.
O budžetu i finansiranju izbora juče je bilo riječi i na sjednici Predsjedništva BiH, koje je usvojilo budžet, a nakon koje je istaknuto da je obezbijeđeno 12,5 miliona KM za održavanje opštih izbora kao i povećanje plata zaposlenih u institucijama BiH.
“Sada kada smo usvojili budžet, Savjet ministara će moći da realizuje tu stavku”, rekao je Dodik, naglašavajući da je nametnuta odluka Šmita o finansiranju izbora bila nepotrebna i potpuna šarada.
“Očigledno da nije imao strpljenja i da je pokušao da u pravni i finansijski sistem BiH unese nered”, rekao je Dodik.
Dodik je rkeao i da je Šmit apsolutno nepostojeća osoba u pogledu funkcije koja se zove visoki predstavnik te da ga treba deportovati iz zemlje na način kako to predviđa zakon koji se bavi strancima u BiH.
“Dejtonski sporazum poznaje poziciju visokog predstavnika i njegovo osoblje, kasnije se to pokušalo nametnuti kao pitanje koje je vezano za OHR, koji u institucionalnom smislu nema nikakve nadležnosti i treba ga zatvoriti”, rekao je Dodik.
