Vlada Njemačke ne odustaje od namjere da u BiH pošalje njemačke vojnike u sklopu misije EUFOR Altea, a kako saznaju “Nezavisne novine”, uskoro će u Bundestagu biti donesena i konkretna odluka kojom će taj angažman biti odobren.
Takođe, saznajemo da će se o BiH povesti još jedna debata, a moguće su i konkretne odluke nakon što je propao pokušaj da se na nivou Evropskog savjeta donese odluka o sankcijama, jer se tome usprotivila Mađarska.
Podsjećanja radi, ovoj odluci se u četvrtak usprotivio Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, koji je mišljenja da zbog istorijske uloge Njemačke u BiH i na Balkanu ne bi trebalo da dođe do ovakvog raspleta situacije.
“Mislim da to ne treba. Hoću javno da kažem da Nijemci s stanovišta vojnog prisustva ne asociraju na dobra vremena i dobar položaj za naš narod. Ne kažem i ne želim da izvlačim paralelu, ali Altea može da ostane u mandatu koji je bio prije izlazaka i uznemiranja naših ljudi”, rekao je Dodik.
S druge, pak, strane, u FBiH pozitivno gledaju na najavu da se Bundesver vrati u BiH.
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, je prošlog mjeseca nakon razgovora s Analenom Berbok, ministarkom spoljnih poslova Njemačke, podržao pojačanu ulogu te zemlje.
“Možemo očekivati snažniji angažman Njemačke u BiH i području zapadnog Balkana te cijelog šireg regiona. Njihov snažniji angažman trebalo bi svima da nam pomogne, a za to je potrebno normalno funkcionisanje institucija BiH”, istakao je Džaferović. U tom trenutku zvanično nije bila poznata njemačka namjera da se ojača EUFOR, ali je očigledno Džaferović nešto o tome znao.
U Bundesveru zasad nemaju informaciju o njihovom eventualnom budućem angažmanu i ističu da je to politička odluka. Oni samo navode podatke o svom dosadašnjem angažmanu i ističu da je Bundesver u BiH imao pozitivan doprinos, te da se radi o najdužoj vojnoj misiji u istoriji Vojske Njemačke. Oni ističu da je u BiH i Hrvatskoj bilo angažovano čak 63.000 njemačkih vojnika u raznim misijama. Navode i da je stabilizacija situacije u BiH od 2004. do 2011. godine omogućila redukovanje njemačkog prisustva, kada je broj vojnika sa 6.500 postepeno redukovan na samo 15.
“Šesnaestog novembra 2012. godine je završeno njemačko učešće u operaciji EUFOR Altea. Posljednji njemački vojnici svoj su angažman okončali 27. septembra 2012. godine, a 16. novembra je završen i njemački udio u rezervnom bataljonu”, naglašavaju oni.
Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, uvjeren je da će doći do jačanja EUFOR-a, jer su SAD nakon izbijanja ukrajinske krize odlučne da ojačaju vojno prisustvo Zapada na teritoriji zapadnog Balkana, pa samim tim i u BiH.
“Jasno se vidi da im je stalo da sada imaju jače i izraženije prisustvo u BiH nego na Kosmetu. To govori o njihovom diskursu. Oni BiH vide kao potencijalnu tačku krize”, kaže Radić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovom mišljenju, najveći izazov za Misiju EUFOR bi mogao biti veto Rusije na produžetak mandata u novembru ove godine, ali sugeriše da i za to postoji američki plan kako bi se postupilo u toj situaciji.
Inače, u srijedu tokom rasprave o BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a, Ana Evstigneeva, zamjenica ambasadora Rusije, je rekla da je njena zemlja zabrinuta načinom na koji se Misija EUFOR-a Altea trenutno odvija.
“U martu je došlo do udvostručivanju kontigenta bez ikakve koordinacije. Na ulicama su patrole s teškim oružjem, što izaziva paniku među građanima”, rekla je ona.
