Aktivisti koji se bore protiv nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka održali su ulične akcije u nekoliko gradova kako bi građanima ukazali na to da je nelegalna i nekontrolisana eksploatacija šljunka jedan od uzroka katastrofalnih poplava iz 2014. godine.
“Naime, neadekvatno upravljanje eksploatacijom riječnog šljunka, uključujući i neadekvatne sisteme kontrole i kažnjavanja, kao i nečišćenje korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja, direktno su uticali na obim katastrofalnih poplava iz 2014. godine”, saopšteno je iz nekoliko neformalnih grupa građana.
Navode da je potencijalna opasnost od novih poplava i dalje prisutna.
“Devet godina poslije i dalje ne postoje sistemska rješenja, ne radi se na uređenju vodotoka, kao ni na izgradnji i održavanju objekata za zaštitu od poplava”, dodaje se u saopštenju.
U maju se obilježava devet godina od katastrofalnih poplava iz 2014. godine u kojima je stradalo 19 osoba iz sedam lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Prema zvaničnim podacima, ukupna materijalna šteta u BiH utvrđena je na iznos od 3,9 milijardi maraka, a od gradova u Federaciji BiH najviše su stradali Maglaj, Zavidovići, Žepče i Zenica, dok su u Republici Srpskoj poplave najviše pogodile Doboj, Modriču, Vukosavlje, Šamac i Bijeljinu.
“Devet godina od poplava koje su najveće posljedice u Federaciji BiH ostavile upravo u Maglaju, Zavidovićima i Žepču, moramo ponovo naglasiti važnost uređenja vodotoka i u tom kontekstu značaja da se eksploatacija šljunka svede u zakonske okvire. Brinu nas informacije koje je početkom ove godine iznio direktor Agencije za vodno područje rijeke Save Sejad Delić, da shodno svom finansijskom planu Agencija može izdvojiti znatno manje novca za preventivne aktivnosti zaštite od poplava od upućenih zahtjeva sa terena. To bi moglo značiti da građani i u ovoj godini mogu očekivati nove nedaće i opasnosti od poplava kakve su zaprijetile u posljednjem mjesecu protekle godine”, zajednički je stav aktivista koji se zalažu za uređenje korita rijeka i bore protiv nelegalnog šljunčarenja na području Federacije BiH.
“I ove godine smo otkrili u Kožuhama kod Doboja veću devastaciju zemljišta u slivu rijeke Bosne, a prethodna, otkrivena u Osječanima, još nije dobila epilog kada je u pitanju procesuiranje odgovornih”, saopštili su aktivisti koji djeluju u slivu rijeka Bosne i Drine u Republici Srpskoj.