Period pandemije virusa korona povećao je broj žena žrtava nasilja, a prema podacima sigurnih kuća širom RS, situacija nije ništa bolja ni sada te iako pandemija kovida jenjava, pandemija nasilja nad ženama očigledno ne.
Naime, kako su u posljednje dvije godine stručnjaci upozoravali, zbog pandemije i izolacije s nasilnicima došlo je do porasta broja slučajeva porodičnog nasilja, te iako je od početka pandemije kod nas prošlo već dvije godine, broj žrtava nije ništa manji.
Mirzeta Tomljanović, tehnička koordinatorka Fondacije “Lara” u Bijeljini, je za “Nezavisne novine” rekla da je broj poziva kojima žrtve prijavljuju nasilje u porastu i ne pada u posljednje dvije godine.
“Broj žena žrtava nasilja je u posljednje dvije godine povećan za oko 30 odsto, u odnosu na raniji period”, rekla je Tomljanovićeva, dodajući da je tek početak godine, a već imaju 11 žrtava u Sigurnoj kući.
“To znači da bi do kraja ove godine taj broj mogao biti znatno veći u odnosu na prethodne dvije godine”, rekla je Tomljanovićeva. Istakla je da, iako ništa ne opravdava nasilje, krizne situacije, kao što je pandemija, dovode do brojnih posljedica, a među njima je i rast nasilja. “Jedan od razloga zašto je povećan broj poziva žrtava je i ekonomska situacija. Iako to nije opravdanje, u periodu pandemije svi smo bili stalno upućeni jedni na druge, a neizvjesnost koju nosi teška ekonomska situacija dovodila je do toga da ljudi pucaju”, navela je Tomljanovićeva.
Dodala je da ne treba zaboraviti da udruženja za zaštitu prava žena stalno ohrabruju žrtve da prijavljuju slučajeve nasilja u većem obimu. Kako je navela, poznato je da na jednu ženu koja je prijavila nasilje, sigurno postoji još makar sedam onih koje se nisu odvažile na ovaj korak.
“Činjenica je da su žene ohrabrenije, da prijavljuju nasilje u većem obimu te je kraći period trpljenja nasilja u odnosu na ranije godine”, rekla je Tomljanovićeva, dodajući da žene sada prepoznaju i druge vrste nasilja.
“Ranije su žene prijavljivale samo fizičko nasilje, a imamo i ekonomsko nasilje, seksualno te psihičko, koje je po mom mišljenju možda i jedna od najtežih kategorija, jer je teško dokazivo, a posljedice koje ostavlja traju mnogo duže od drugih vrsta nasilja”, navela je Tomljanovićeva. Istakla je da je nažalost zabilježeno i povećanje seksualnog nasilja nad ženama. U Sigurnoj kući u Banjaluci su naveli da nije primijećen pad broja osoba koje su smještene u ovu kuću, kao ni pad broja poziva na SOS liniju.
“Mi još ne primijetimo pad broja prijavljenih slučajeva nasilja”, rekli su u Sigurnoj kući u Banjaluci.
Dodali su da je u periodu pandemije primijećen veliki rast broja žena koje su pretrpile nasilje, ali i broj poziva.
“Svakodnevno u prosjeku dobijamo oko četiri ili pet poziva na našu SOS liniju”, naveli su u ovoj sigurnoj kući. Kako je za “Nezavisne novine” kazala Ljiljana Čičković, direktorica Fondacije Ženskog centra Trebinje, evidentno je da se situacija kada je riječ o nasilju nad ženama ne popravlja.
“Zakonodavni okvir je poboljšan i iako njegova implementacija na terenu nije u potpunosti zaživjela osjećaju se pozitivni efekti, ali kada je riječ o broju prijava – on se nije smanjio”, rekla je Čičkovićeva.
